Biljke protiv stresa
Kako bi napredovali u životu i zaista živjeli (ne samo preživljavali), biti svjestan stresa i raditi na dovođenju istog pod kontrolu je od velike važnosti. Biljke protiv stresa nam u tom smislu mogu postati snažan saveznik. Naravno da nije lako kontrolisati stres jer da je to lako, niko ne bi bio pod stresom i imali bi magičnu pilulu koja rješava sve probleme. Iako magične pilule nema, možemo (i trebamo) se poslužiti znanjem koje nam može olakšati život. Znamo da hormoni stresa igraju ključnu ulogu u našim sistemima poput kardiovaskularnog, nervnog i imunog. Uvijek zamišljam kako ljudi koji čitaju nešto tipa “radite na kontroli stresa” prevrću očima i misle kako autor nema dodira sa realnošću – razumijem vas ako je to bila i vaša reakcija na ovaj pasus. Ali, šta nam preostaje? Dići ruke od svega i prepustiti se pustoši koju stres ostavlja na ljudsko tijelo i um?
Da budem potpuno iskrena, stres je jedna od tema na blogu upravo jer imam sa njim problema i ne nosim se uvijek sa njim najbolje. Nisam otkrila ništa što je Holy Grail po pitanju stresa ali ne namjeravam odustati u borbi protiv njega. Nekada je izvor stresa vanjski a nekada unutarnji – koji god tip stresa da je u pitanju, na kraju smo uvijek mi gubitnici ako ne radimo na sebi. Zato (koliko god bili zasićeni raznih savjeta), nemojte ih ignorisati jer neki će biti prilagođen vama, vašoj situaciji i vašem tijelu. I pomoći će. U nastavku ću se dotaći nekih zanimljivosti o stresu, kako funkcioniše, koliko ustvari djeluje na nas i jednu od opcija u borbi protiv stresa – o ljekovitim biljkama koje nam mogu pomoći u postizanju balansa. Želite manje stresa, manje kortizola a pored konvencionalne psihoterapije vas zanima šta je još djelotvorno? Čitajte jer u nastavku je upravo pomoć iz prirode u fokusu.
Odakle stres, kako funkcioniše i kako djeluje na nas?
80% populacije prijavljuje da se suočava sa hroničnim stresom na svakodnevnoj bazi a ta činjenica u određenoj mjeri aktivira ovaj “borba ili bjeg” (fight or fligt response) mehanizam. Kao reakciju na stres, tijelo proizvodi kortizol a nivo kortizola koji se otpušta ovisi o nivou stresa pod kojim se tijelo nalazi. Akutni stres je normalan — tijelo sa njim može izaći na kraj zato što se kortizol vraća u normalnu razinu. Ali kada nivo kortizola ostaje visok, tijelo izlazi iz ravnoteže i to je put ka oboljenjima. To se dešava kada je stres hroničan/ konstantan tokom dužih vremenskih perioda. Fight or flight aktivacija koja se iznova ponavlja može ostaviti ozbiljan trag i poremetiti skoro sve tjelesne procese. Pretjerana adaptacija tj. prilagođavanje na kontinuirano stanje stresa je okidač za brojne zdravstvene probleme. Kao i mnogi, i ja sam mislila da ako se prilagodim stresnoj situaciji/ okruženju, moći ću da preživim i preguram taj problem. Nisam u tome uspjela a imunitet mi se skršio, zato znam prema vlastitom primjeru da je to iluzija (i to opasna iluzija).
Doktori prijavljuju da u čak 90% razgovora sa pacijentima stres bude spomenut ili direktno povezan sa stanjima zbog kojih ih ljudi posjećuju i traže pomoć. Stres direktno utiče na nas, kako mentalno tako i fizički, te utiče na nervni sistem kao i organe koji su ključni kada se nosimo sa stresom (hipotalamus, hipofiza, nadbubrežne žlijezde). Zato je jako opasno biti u stanju preživljavanja 24 sata dnevno. Istraživanja sugerišu da, čak iako se tiho provlači tokom dužeg vremenskog perioda, stres će povisiti krvni pritisak, potaći će nastanak naslaga koje začepljuju arterije, izazvati moždane promjene koje mogu dovesti do “brain fog” stanja, anksioznosti, depresije i ovisnosti raznih vrsta. Čisto za one koji možda nisu upratili, evo jedan mini refresher o terminu “brain fog” koji je popularizaciju doživio tokom pandemije. Ako se u zadnje vrijeme teško fokusirate, osjećate isključeno i zbunjeno a dešava vam se da zaboravljate i najjednostavnije stvari,onda vjerojatno patite od simptoma –„ magle mozga”. Ali to nije jedini problem koji stres može izazvati, jer preliminarne studije ukazuju da stres doprinosi pretilosti direktno (čini da ljudi jedu više) i indirektno (smanjuje san i fizičku aktivnost).
Pretjerano lučenje kortizola (hormon stresa), supresuje/ potiskuje imunitet i može izazvati simptome od teške anksioznosti, hipertenzije, inflamacije, depresije do hroničnog umora, PMS-a, neplodnosti, disbalansa hormona, inzulinske rezistencije, viška kilograma, nesanice do sindroma policističnih jajnika (PCOS). Često zaboravljamo da stres nije samo uzrokovan brzim životom ili emotivnim pritiskom, već može biti i naslijeđen. Kod nas se o ovome ne priča ali međugeneracijska trauma je termin dobro poznat na Zapadu, koji je puno otvorenijeg uma kada su ovakve stvari u pitanju. Stres može izgledati drugačije za svakoga od nas i okidači mogu biti različiti – ali razorne posljedice su svima jednako poznate.
13 biljki uz koje stres nema šanse
Kada imamo na umu ove faktore, u današnje vrijeme je jedna od prednosti to što je gotovo svima dostupna neka vrsta olakšanja od stresa. Iako je u nekim slučajevima konvencionalna terapija potrebna, kao nadopuna ili naprosto jedan nježniji pristup mogu poslužiti i biljke. Nije mi prvi put da sam o ovome razmišljala jer pisala sam o adaptogenima i nervinama, vagus živcu i kortizolu. Ali ugrubo (što se biljaka tiče), imamo biljke za fizički + nervni sistem, biljke koje tretiraju nutritivni deficit uslijed stresa, biljke koje regulišu depresivna raspoloženja uzrokovana stresom i biljke koje smanjuju razdražljivost i nesanicu uzrokovane stresom. Ukoliko vam je potrebna relaksacija i obnova, na pravom ste mjestu jer biljke protiv stresa djeluju.
SKULLCAP (Scutellaria lateriflora) | Ovo je izvrstan spazmolitik (antispazmodik) koji opušta mišiće, djeluje protuupalno, stimuliše cirkulaciju te je izvrstan pomagač kod hroničnih glavobolja i migrena. Koristi se u evropskoj medicini ali ga koriste i Indijanci kako bi umirili nerve te olakšali tijelu oporavak. Skullcap biljka (zeljasta višegodišnja metvica s naboranim lišćem koja raste u blizini močvara u Kanadi i na sjeveroistoku SAD-a), je nadopuna liječenu histeričnih epizoda, nesanice, anksioznosti i epilepsije.
PASSIONFLOWER (Passiflora incarnata) | Ovo je nježna biljka koja ublažava anksioznost, ima protuupalno djelovanje, spazmolitik (antispazmodik) je i ima blago sedativno/ umirujuće djelovanje. Tradicionalno je koriste Indijanci ali i narodi Latinske Amerike kako bi ublažili bol u mišićima, modrice/ masnice i nesanicu. Kvercetin (jedna od aktivnih komponenti) ima izuzetnu sposobnost da oslobodi tijelo štetnih slobodnih radikala. Također kvercetin djeluje tako što inhibira različite enzime koji izazivaju inflamaciju, samim time opuštajući nervni sistem kao i olakšavajući bol na nervnoj bazi.
HE SHOU WU (Polygonum multiflorum) | Ovo je blagotvorna kineska biljka tj. korijen Fo-Ti koji posjeduje adaptogena svojstva. Koristi se preko 3,000 godina kao anti-aging beauty tonik za podmlađivanje. Tradicionalno se koristio da progušća tanku kosu i obnovi organe. Naučna istraživanja su potvrdila cijeli niz benefita koje ima, poput obnove DNK, podrške kognitivnom zdravlju ali i jačanja kostiju. Ukoliko bi se konzumirao u velikim količinama, može postati toksičan – zato je bitno koristiti adekvatne doze (pratiti uputstva pa pakovanju).
SUMA (Hebanthe eriantha) | Poznata i kao brazilski ginseng, nutritivni profilom sadrži 19 različih aminokiselina, veliki broj elektrolita, minerale u tragovima, željezo, magnezij, cink, vitamine A, B1, B2, E, K i pantonensku kiselinu. Ukratko, riječ je o pravom multipraktiku/ multivitaminu. Visok udio hemijskog elementa germanija mu daje moćna svojstva poput toga da oksigenizira na ćelijskom nivou a zbog visokog udjela željeza se tradicionalno koristi za tretiranje anemije.
CORDYCEPS (Ophiocordyceps sinensis) | Cijenjen zbog sposobnosti da nas brani od slobodnih radikala, infekcija i inflamacije, kordiceps je impresivna gljivica koja se koristi stotinama godina. Upotrebljava se najčešće za respiratorna oboljenja, kašalj, prehlade, probleme sa jetrom kao i niske nivoe energije. Pravi je superfood jer kordiceps gljivica koja usporava znakove starenja i stresa. Zar ne zvuči fantastično? Ja sam je koristila u 2020. a ponovo je kupujem ovog mjeseca.
MACA (Lepidium meyenii) | Divna maca/ maka raste u planinama Anda u Peruu i Boliviji. Maca je veoma važan dio prehrane u ovim područijima zahvaljujući raskošnom nutritivnom profilu koji ima – zbog njega i jeste uspjela u divljini, odolijevajući oštroj klimi. Također je zanimljivo da se maca koristi kada ljudi promijene nadmorsku visinu i trebaju preživjeti u teškim vremenskim uvjetima (npr. hladnoća, grub teren, nizak kisik, jaka sunčeva svjetlost i intenzivan vjetar). Za macu se zna i da je afrodizijak koji je nutritivno bogat bakrom, vitaminom C, kalijem, a u tragovima sadrži jod, željezo, masne kiseline i aminokiseline.
ALBIZZIA (Albizia julibrissin) | Poznato i kao drvo vječne sreće, albiziji se kora i cvijet tradicionalno koriste kao sedativ već stotinama godina. U tradicionalnoj kineskoj medicini se koristi u tretmanu osoba koje imaju mnogo briga, problema sa anksioznošću, konfuzijom i depresijom. Cvijet albizije se konkretno koristi za olakšanje nesanice pa čak i za amneziju i melanholiju. Vjeruje se da albizija poboljšava sve aspekte lučenja i regulisanja neurotransmitera, zbog čega je veoma korisna. Ima funkciju antidepresivne i protuanksiozne biljke koja nema nuspojava te sjajno nadopunjuje klasičnu terapiju navedenih stanja.
ASHWAGANDHA (Withania somnifera) | Ašvaganda je popularna ayurvedska bilja koja se koristi hiljadama godina sa razlogom + ako vam je ikakva referenca, meni je najdraži adaptogen od svih. Ašvaganda je jako efikasna kod balansiranja hormona te značajno pomaže kod anksioznosti. U jednu ruku može zagrijati tijelo i podariti mu energiju kada se osjećamo iscrpljeno i umorno. A sa druge strane, također može supresovati stimulativne hormone kada smo pod stresom i nervozni. Upravo zbog ove dualnosti je ašvaganda idealna kod tretiranja stresa i anksioznih poremećaja, jer oba ekstrema su dio toga – ekstreman stres i stimulacija, u kombinaciji sa umorom i adrenalnim zamorom.
RHODIOLA (Rhodiola rosea) | Rhodiola je prošla detaljna klinička ispitivanja i kroz njih se saznalo da ima antidepresivno djelovanje tako što balansira neurotransmitere u mozgu. Kliničke studije sa ljudima su pokazale da rhodiola smanjuje mentalni zamor u sklopu stresnih radnih zadataka za 20% (tokom perioda od 20 dana). U drugom istraživanju su studenti iskusili značajno smanjen mentalni zamor, bolji san i veću motivaciju nakon 20 dana korištenja rhodiole.
MUCUNA (Mucuna pruriens) | ovo je super biljka sa adaptogenim svojstvima i vjerujem da će postati must-have ako prolazite kroz turbulentan period (ili jednostavno žestok PMS), tokom kojeg nam raspoloženje drastično varira. Mucuna je jedan od jedinih prirodnih ali i najkoncentrisanijih izvora L-Dopa tj. dopamina. Dopamin je neurotransmiter koji je iskra moždanih performansi, zajedno sa osjećajima sreće i zadovoljstva.
MILKY OAT (Avena sativa) | Umirujuća super namirnica koja balansira i hrani nervni sistem. Pokidani živci, emotivna nestabilnost, nemir, pregoren organizam – sve su ovo stanja za koja se mliječna zob koristi i njen put do potpuno jasnog potencijala je potrajao 150 godina. Kada kažemo mliječna zob, to se uglavnom odnosi na stabljiku i sjemenke cvijeta – pogotovo na nedozrele glavice sjemenki zobi koje su u sočnoj, mliječnoj fazi. Ima djelovanje kao nervine, preporučuje se osobama koje su emotivno potpuno iscrpljene, za ljude koji su pregorjeli na poslu ali i osobe suhe kože i sluznice. Interesantno, mliječna zob se isto spominje kao nešto što pomaže ljudima koji apstiniraju tj. odvikavaju se od pušenja cigareta.
MULUNGU (Erythrina verna) | Urođenici Amazonije stotinama godina koriste mulungu kao relaksant, za mentalne poremećaje (depresija, anksioznost, panika, stres, trauma itd.), poremećaje rada jetre, visok krvni pritisak i srčane aritmije. Naučne studije su demonstrirale da mulungu zaista ima protuupalno djelovanje, štiti nervni sistem, da je antikonvulzant, spazmolitik (antispazmodik) i ublažuje bol. Mislim da ga kod nas nije najlakše pronaći pa sam se dala u online potragu. Javite ako ga pronađete prije mene 😉
KAVA KAVA (Piper methysticum) | Ova biljka mi je posebno zanimljiva jer kava je hipnotički sedativ koji su ceremonijalno stoljećima koristili Polinežani, Havajci/ Havajčani i dr. narodi. Samo na Havajima postoji više od 15 varijacija kave a svaka ima specifične kvalitete, ukuse i potenciju. Istraživanje pokazuje da se korijen kave može koristiti kao tretman za anksioznost jer ne izaziva ovisnost a nehipnotički je anksiolitik. Anksiolitici su lijekovi koji se koriste za ublažavanje laganih psihičkih poremećaja, neuroza. Kava se koristi za poboljšanje raspoloženja, olakšanje anksioznosti ali i da se potakne društvenost. Djeluje tako što stimuliše receptore dopamina i inducira blagi osjećaj euforije.
