Najbolje drogerijske kreme za lice [ za svaki tip kože ]

Kada govorimo o univerzalno korisnim stvarima za znati i imati možemo automatski pomisliti na vještinu kako jesti zdravo i kupovati kvalitetno na budžetu, kako skladištiti brašno i orašaste plodove a kako pravilno skladištiti svježe bilje u frižideru. Tu spada pronalazak idealnog džinsa koji ide uz sve, mala crna haljina, znati kada se izvinuti, pronaći savršeni dvojac SPF50 zaštite i serum sa retinolom ali — u arsenalu svaka žena (također i svaki muškarac) treba da ima drogerijsku kremu na koju se uvijek može osloniti. Bilo da ste negdje otputovali a niste ponijeli ono što inače koristite u preparativi ili jednostavno želite izvući maksimum za svoj novac, solidna i pouzdana hidratantna krema za lice je temelj svakog dana na svoj način. Ako se slažete sa filozofijom “skinimalizma”, minimalistička njega kože od 4 koraka je sve što vam treba (čistač, serum sa aktivnim sastojcima, hidratantna krema i SPF).

Ipak, mislim da se treba nešto spomenuti a palo mi je na pamet dok sam pripremala ovaj tekst. U današnje vrijeme kada kažemo drogerijska krema, to se više nužno ne mora odnositi isključivo na proizvode iz drogerija (kao nekada). Danas bi se to više odnosilo na preparativu koja je povoljna i neće nam mnogo oštetiti budžet, dok je istovremeno kvalitetna i efikasna. Zahvaljujući potražnji i sve većim standardima koji kupci potražuju od brendova imamo situaciju da drogerijska ponuda nikada nije bila bolja. Mislim da je proširenje i bolja dostupnost znanja o sastojcima bila presudna i apsolutno podržavam napore svakog konzumenta koji za svoj novac traži bolje. I sama se većinu vremena uhvatim kako koristim upravo drogerijske kreme jer mi najbolje odgovaraju. U nastavku odgovaram na par često postavljenih pitanja u vezi hidratantnih krema (koliko često ih treba koristiti, kojim redoslijedom, koje sastojke tražiti za svaki tip kože + preporuke najboljih).

Koliko često se nanosi hidratantna krema?

Dva puta dnevno. Održavanje snažne hidratantne barijere je ključno za prevenciju iritacija ali i pojavu prekomjerne masnoće. Svakom tipu kože je potrebna hidratantna krema a posvetiti se svojoj koži i barem ispoštovati osnovne postulate njege joj omogućavamo da funkcioniše kako treba, dok nas ona zauzvrat nagrađuje zdravljem i ljepotom.

Kada koristiti hidratantnu kremu u sklopu njegujuće rutine?

Ujutro se hidratantna krema nanosi kao predzadnji korak poslije recimo seruma sa vitaminom C (ukoliko koristite ulja, par kapi miksajte sa svojom kremom) a posljednji korak je SPF. Navečer treba biti finalni korak njege, bez obzira koristite li neki aktivni sastojak. Svakako se hidratantna njega nanosi poslije retinola ali i poslije bilo kojeg tonika, esencije, seruma. Doduše, možete ulje nanijeti poslije kreme ali ih miksati u dlanu pa nanijeti zajedno.

Koje sastojke potražiti u sastavu kvalitetne hidratantne kreme?

Zdrava zaštitna barijera kože zahtijeva sastojke koji podržavaju njenu funkciju a to bi bili ceramidi, holesterol, masne kiseline. Dotaći ćemo se važnosti zaštitne barijere kože u nastavku (prije preporuke drogerijskih hidratantnih krema za svaki tip kože).

NAJBOLJI SASTOJCI ZA MASNU/ MJEŠOVITU KOŽU: HUMEKTANTI

Humektanti djeluju higroskopno – tp znači da privlače vodu u epidermis iz dermisa i/ili iz vlaže okoline. Također treba napomenuti da se humektantni mogu ponašati i kao emolijensi. Ono što je meni interesantno kod humektanata jeste da njihova pretjerana upotreba može imati kontraefekat i izraziti suhoću kože. I mislim da je to glavni razlog zbog kojeg neke moje čitateljice prijavljuju da im hijaluronski serumi ne rade ništa te im čak isušuju kožu. Ponavljam, nauka ponovo sve lijepo objasni. Za glicerol se smatra da je jedan od najefikasnijih huketanata iako je već spomenuta hijaluronska kiselina zasigurno najpoznatiji. Podsjetila bih se i važnosti NMF-a (Natural Moisturizing Factors) u koje spadaju mliječna kiselina, urea i šećeri jer su ove higroskopne supstance niske molekularne težine veoma bitne za hidrataciju kože. I iz ovog razloga se humektantni često koriste u kremama za lice. Još jedna napomena bi bila da se urea i mliječna kiselina ponašaju kao humektanti kada se koriste u niskim koncentracijama dok se u većim počinju ponašati kao hemijski eksfolijansi te potiču obnavljanje kože.

GELATIN/ ŽELATIN, GLYCERIN, MED, HIJALURONSKA KISELINA, PANTHENOL, PROPYLENE GLYCOL, BUTYLENE GLYCOL, HYDROXY ACIDS: GLYCOLIC, LACTIC, SODIUM PCA, SORBITAL, UREA, SNAIL/ PUŽEV MUCIN

NAJBOLJI SASTOJCI ZA SUHU KOŽU, FINE LINIJE I BORE: EMOLIJENSI

Emolijensi omekšavaju i zaglađuju kožu tako što popunjavaju praznine između ćelija sa kapljicama ulja. Ukoliko se nanesu količinski mnogo, mogu imati okluzivno djelovanje. U suštini su emolijensi ulja i lipidi, konkretno lipidi koji su prirodno prisutni u stratum corneumu. Ta činjenica može pomoći pri obnovi izgubljenih lipida te je naročito efikasna kada se ceramidi, holesteroli i masne kiseline zajedno kombinuju. Pored spiska emolijensa u nastavku, treba također spomenuti da su emolijensi također aloe vera, she puter (karite puter), linolna kiselina, oleinska kiselina, stearinska kiselina kao i cetyl alkohol. I neka ulja poput jojobinog mogu djelovati dvostruko – kao emolijens i okluziv.

DECYL OLEATE, ISOPROPYL PALMITATE, ISOSTEARYL ALCOHOL, PROPYLENE GLYCOL, OCTYL STEARATE, GLYCERYL STEARATE, SQUALANE/ SKVALAN, JOJOBA ULJE, RICINUSOVO ULJE, ARGANOVO ULJE, ULJE DIVLJE RUŽE, SHEA/ KARITE PUTER, ISOPROPYL ISOSTEARATE, DIISOPROPYL DILINOLEATE

NAJBOLJI SASTOJCI ZA IZRAZITO SUHU ILI OŠTEĆENU KOŽU: OKLUZIVI

Okluzivi stvaraju barijeru na površini kože kako bi smanjili i/ili spriječili transepidermalni gubitak vode/vlažnosti te su najefikasniji kada se nanose na vlažnu kožu. Najrasprostranjeniju ulogu okluziva ima poznati Vazelin (petroleum jelly) koji može da spriječi čak 98% transepidermalnog gubitka vode dok ostali okluzivi poput lanolina, mineralnog ulja i silikona imaju učinkovitost od 20-30%. I dok okluzivi jesu u ovom slučaju efikasni, imaju veoma masnu konzistenciju koja ih čini i potencijalno komedogenima.

PETROLEUM JELLY, PARAFFIN, MINERALNO ULJE, SQUALENE, CAPRYLIC/ CAPRIC TRIGLYCERIDE, STEARIC ACID, LANOLIN ACID, LANOLIN, CETYL ALCOHOL, STEARYL ALCOHOL, LECITHIN, PROPYLENE GLYCOL, CHOLESTEROL, CANDELILLA, CARNAUBA, BEESWAX/ PČELINJI VOSAK, LANOLIN, STEARYL STEARATE

Šta je zaštitna barijera kože i zašto je važna?

Vanjski sloj kože, Stratum Corneum, je taj zaštitni sloj koji nas štiti od okolišnih stresora, iritacija i inflamacije. Možemo o zaštitnoj barijeri kože da figurativno razmišljamo kao o zidu od cigle. Naša koža je sagrađena od “cigli” a to su proteini iz ćelija kože. Malter koji sve drži na okupu su lipidi i masti koje stvaraju jaku, zdravu barijeru. Zato da bi zaštitili temelje naše kože, moramo održavati lipidnu barijeru zdravom. Postoje dvije osnovne funkcije zaštitne barijere kože, a to je da štiti i da brani. Odbrana se sastoji od zadržavanja agresivnih djelovanja vani, kako bi koža bila odbranjena od svega što bi je moglo iziritirati. A potom barijera štiti ono što se nalazi u koži – to je hidratacija/ vlažnost. I potrebne su obje strane novčića kako bi zdravlje kože bilo optimalno. Obje te funkcije su jednako važne i neophodne pa je zbog toga bitno da u preparativnoj rutini imamo proizvode koji će na najbolji način da obnavljaju zaštitinu barijeru kože. Ona je glavna linija odbrane od dehidracije i oštećenja. Neophodna nam je funkcionalna kako bi se koža i tijelo zaštitili od toksina, hemikalija i alergena dok istovremeno reguliše i održava nivoe vode u organizmu. Bez zaštitne barijere kože, naše tijelo ne bi bilo sposobno da zadrži vodu i konstantno bi bili dehidrirani.

Kako uopšte znati da li je zaštitna barijera kože zdrava – ili ako je oštećena?

Simptomi poput suhoće, svraba i inflamacije mogu biti znakovi da se nešto poremetilo kod zaštitne barijere kože. Uzroci bi mogli biti oksidativni stres (slobodni radikali), okolišni faktori (UV zračenje, prekomjerno izlaganje plavom svjetlu), zagađenje te vlastitom greškom nanešena oštećenja uslijed recimo, pretjerano agresivne eksfolijacije kože. No i najbolji proizvodi za obnovu kože neće pomoći ako je korijen problema u načinu života. Ključni mogu biti i određeni faktori modernog života poput prehrane koja obiluje šećerima, manjka kvalitetnog sna, agresivnih proizvoda i sastojaka, prekomjernog čišćenja te upotrebe iritantnih deterdženata, parfema i dr. sastojaka. Ipak, pošto nije lako napraviti procjenu, evo konkretnog spiska sa sedam znakova koji jasno upućuju na oštećenu zaštitnu barijeru kože:

Dehidrirana, suha i/ili perutava koža.
Crvenilo ili upalne faze rozacee.
Gruba tekstura kože na dodir-
Peckanje, osjećaj žarenja, svrab ili osjetljivost na sve ono što ne bi trebalo da iritira kožu (poput vode).
Upalna, inflamatorna stanja kože poput ekcema, akni, dermatitisa i psorijaze.
Pojačano mašćenje kože i bubuljice.
Iscrpljen, beživotan ten (više i upadljivije nego je to inače).

Da li ćete uočiti jedan ili više navedenih simptoma istovremeno će ovisiti i od vašeg tipa kože. U slučaju da je masnom tipu kože oštećena zaštitna barijera – lučiti će više sebuma. A u slučaju da je suhom tipu kože oštećena zaštitna barijera – postati će gruba i perutava.

Šta se dešava ako je došlo do oštećenja zaštitne barijere kože?

Ako pokušate blaznicom natopljenom glikolnom kiselinom preći preko lica a dočeka vas neugodno iznenađenje – bolna koža, osjetljivost, crvenilo i upala. To su najočigledniji znakovi oštećene zaštitne kožne barijere. No, nisu jedini znakovi da nešto nije uredu. Samo postojanje hronične inflamacije epiderme (vanjskog sloja kože) će oštetiti zaštitnu kožnu barijeru, te proizvesti crvenilo, suhoću i iritacije. Dugoročni efekti netretirane hronične inflamacije uključuju gubitak kolagena, hijaluronske kiseline kao i ostalih anti-aging molekula što dovodi do nastanka bora ali i gubitka elastičnosti kože. Odabirom pravilnih proizvoda, možemo asistirati koži u ponovnoj izgradnji zaštitnog sloja te obnovi dugoročnih posljedica. Odabirom adekvatne hidratantne kreme možemo održati funkcionalnost zaštitne barijere kože, samim time njeno zdravlje.