Lične granice su poput nevidljivog zaštitnog balona koji daje do znanja ljudima sa kojima komuniciramo, šta smatramo da je za nas uredu a šta nije. Taj lični prostor i lične granice će ovisiti od osobe do osobe, od situacije do situacije. Nije ih lako definisati i zato je izazov živjeti u skladu sa njima a da istovremeno ne budemo percipirani kao neprijatni, nekulturni ili “teške osobe”. Bez obzira kako će neko da doživljava naše postavljanje zdravih granica, zbog mentalnog zdravlja i mentalne higijene koju ljudi pogotovo sa ovih prostora uzimaju zdravo za gotovo – mislim da je od izuzetne važnosti da se ipak na tim granicama insistira kako bi sebi omogućili da (p)ostanemo zdrave, mentalno jake osobe ali je ovo i jedna vid prevencije stresa.
Prvi korak kojim dajemo do znanja šta nam je prihvatljivo u ponašanju drugih a šta ne, može biti itekako težak. Malo sam razmišljala o ovoj temi, informisala se i čitala neke tekstove kao i saslušala iskustva ljudi koje poznajem. Došla sam do pet veoma jednostavnih zaključaka koji možda na papiru djeluju kao očigledne stvari ali čim toliko ljudi ima problema sa njihovim sprovođenjem, onda ipak nisu nešto što se podrazumijeva. Nadam se da će skretanje pažnje na njih nekome pomoći da se zauzme i izbori za sebe + uz ovih pet jednostavnih ali efikasnih savjeta trebalo bi da postavljanje zdravih granica bude jednostavnije.
Postavljanje zdravih granica u komunikaciji i međuljudskim odnosima : 5 savjeta
1. Sebi ste prioritet
Sebi morate biti najvažnija osoba na svijetu. Dajte sebi dozvolu u svojoj glavi da se fokusirate na vlastitu sigurnost i dobrobit. Mislim da treba biti svaki čovjek svjestan toga da nije sebično staviti sebe na prvo mjesto. Kao što se često kaže, ne možete sipati iz prazne čaše. Pod pritiscima i očekivanjima, ljudi često pomjeraju svoje granice tolerancije kako bi drugima izašli u susret (čak i ako tim činom idemo sebi na štetu). Podsjetite sebe danas, sutra ali i svakog dana da nema niko važniji vama od vas i da zaslužujete odnos u kojem drugi ljudi pošuju vaše granice.
2. Budite istrajni kod postavljenih granica
Ako se uhvatite da mijenjate pravila od osobe do osobe, ili od situacije do situacije – nemojte sumnjati da će to tako biti percipirano. I veoma vjerovatno će to biti iskorišteno. Ako vi ne poštujete vlastita pravila, velika je šansa da će drugi ljudi prelaziti preko njih jer misle da ne postoje – zašto bi ih poštovali ako ih ni vi ne poštujete? Potrudite se, dajte sve od sebe da ne pravite izuzetke – pogotovo da ih ne pravite često jer tada prestaju da budu izuzeci i postaju pravilo. Nikada nemojte praviti kompromis po pitanju svog mentalnog zdravlja da bi nekoga drugog zadovoljili.
3. Naučite reći ne
Koliko god bila zastrašujuća pomisao konfrontacije ili nelagode kada kažemo nekome ne, veoma je važna lekcija naučiti da odbijemo nekoga zbog vlastitih potreba. Mnogo puta ćemo sami sebi predočiti listu razloga zašto smo se tako postavili i zašto smo nekoga odbili – bilo da je to razgovor u našoj glavi ili pravi razgovor koji verbaliziramo sa osobom koju odbijamo. Ali nema potrebe da to radimo jer “ne” je kompletna a ne nedorečena rečenica. I što prije naučimo da kažemo nekome ne bez osjećaja krivice i bez opravdavanja tog odbijanja, bolje ćemo imati mentalno zdravlje i jaču psihu.
4. Koristiti “JA” u rečenicama
Kada ne zaobilazimo i ne izostavljamo “ja” u izražavanju ubjeđenja i osjećanja, to pomaže da se ustanovi i učvrsti naša pozicija mišljenja. To je oblik asertivnog govora koji nije za pregovaranje ali nije ni prijetećeg tona. Znači, ne želimo da namećemo svoje mišljenje niti da svojim mišljenjem nipodaštavamo tuđe. Ovo se konkretno odnosi na osobe i situacije kada osoba inače smatra da je ljudi ne uzimaju za ozbiljno, ne doživljavaju je i ne osjeća se ravnopravno. Isticanjem činjenice da je to ono što “ja” mislim u određenoj situaciji zbog tih i tih argumenata, čini me ravnopravnim sagovornikom čije je mišljenje uzeto k znanju u konverzaciji.
5. Potražite pomoć ili podršku izvana
Postaviti i učvrstiti svoje granice u međuljudskim odnosima može biti težak zadatak, pogotovo ako ste u kontaktu sa ili živite sa ljudima koji iznova izazivaju te granice. Nikada nemojte oklijevati zatražiti pomoć ili podršku od prijatelja ili članova porodice kojima vjerujete + ako procjenite da ima potrebe, i i od profesionalca na polju mentalnog zdravlja. Postavljanje ličnih granica u međuljudskim odnosima bi trebalo pomoći u jačanju sebe ili distanciranju sebe od odnosa koji nisu dobri po naše mentalno zdravlje. Naučite praviti razliku između onih koji poštuju i onih koji ne poštuju lične granice jer to će vam pomoći da prepoznate ponašanja i ljude koji nisu dobri za vas i/ili vaše mentalno zdravlje. A vi i vaše zdravlje uvijek trebate biti na prvom mjestu, bez kompromisa.
