Jedimo sezonski : šta je u sezoni tokom zime

Ne znam kako se vama čini ali meni je dolazak zime baš nešto brzo stigao a moguće da me zavaralo što smo imali nadprosječno topao decembar uz samo par ledenih dana, tako da su ovi minusi u januaru šok – iako su ustvari ovi minusi najprirodnija stvar za ovaj dio godine. Biti će da sam se malo razmazila jer sjećam se kako sam prije par godina jedne nedelje išla ujutro na posao na minus dvadeset i sedam stepeni. I uopšte mi nije bilo teško, sjećam se da sam se zaustavljala da fotkam nebo i poleđene ulice. Zato, neka nama zime u januaru – kada i treba da je hladno. Ali sa dolaskom zime, vrijeme je da se preokrene list i fokusiramo se na na novu fazu prehrane: zimsko voće i povrće. Već od jeseni prošle godine mi se mota po glavi ideja za novi serijal članaka no tada je sve bilo u sklopu storija i hajlajtsa na Instagramu. No od početka 2022. i zvanično pokrećem novu kolumnu na blogu pod nazivom “Jedimo sezonski”. Prošle godine smo imali kolumnu “Jedimo u bojama” i vidjela sam da vam se ideja jako dopala – ako imate još koju, slobodno mi javite i realizovati ćemo je. Ovogodišnji fokus je podijeljen u prehranu po sezonama i mislim da je veoma koristan, zabavan i informativan.

Umjesto da u korpu za kupovinu i ceker ubacimo iste namirnice koje smo do sada konzumirali, pravo je vrijeme da osavremenimo šoping listu te je prilagodimo sezonskim namirnicama. Postoji cijeli niz razloga zbog kojih je poželjno kupovati sve ono što je sezonsko; prije svega su sezonske namirnice ukusnije. Jednostavnije od toga ne može. Ali tu su i drugi razlozi zbog kojih je isplativo prebaciti fokus na ono što je u sezoni. Kada je voće i povrće u sezoni, imalo je vremena da na prirodan način dozrije na suncu. To automatski znači da takve namirnice za ponuditi mogu više ukusa i bolji kvalitet. I naravno, konzumiranje sezonskih namirnica osigurava da u organizam unesemo više nutrijenata. U svim segmentima je ovaj pristup poželjan i dobar, kako za naša tijela, novčanik tako i za našu lokalnu zajednicu. Ako gledamo sa finansijske strane, ekonomičnije je kada jedemo sezonski. Kada je namirnica u sezoni, dostupna je u obilju a samim time joj je i cijena povoljnija. Namirnice koje se uzgajaju blizu nas iziskuju manje troškova za transport, nježnije su spram okoliša a podržavaju lokalne poljoprivrednike. Zato je stvarno dobra ideja imati sve ovo na umu a da bih malo olakšala da jedemo sezonski, na blogu će vas uvijek čekati članci u “Jedimo sezonski” kolumni”, kako bi se svake sezone podsjetili šta je najbolje kupovati. 

Jedimo sezonski : šta je u sezoni tokom zime

Kada je zima u pitanju, korjenasto povrće i zdrava “comfort” hrana koja grije tijelo je idealan izbor. Sada su već iza nas praznici i početkom godine je odlična prilika da usporimo tempo, vratimo se na osnove i biramo namirnice koje će uz tijelo da nahrane i našu dušu. Neki dan sam čitala zanimljiv tekst u korejskim online novinama o tome kako su ljudi prije živjeli tokom zimskih mjeseci. Vrijeme se provodilo na jednom mjestu, ljudi se nisu toliko kretali kao danas a konzumirali su hranu na čijem uzgoju su vrijedno radili ostatak godine, Umjesto da se bave napornim aktivnostima, ljudi su prije više odmarali i prihvatali da se tokom zimskih mjeseci ne radi mnogo. Sa duhovne strane, zima je period samoanalize. Dobra je prilika da se prepustimo promjeni, inspiraciji i da snivamo nove ideje. Iz tih istih korejskih novina sam čitala o prvom podnom grijanju “Ondol” koje je na početku bilo na drva a potom su ga osavremenili i kroz podne cijevi sada ide topla voda. Ovo podno grijanje je toliko efikasno da stranci koji borave u korejskim kućama se nekada teško prilagođavaju na silnu toplotu. 

Jednostavno nema sumnje, tokom ovog dijela godine naša tijela trebaju toplotu ali i hranu koja je nutritivno bogata. Već mi padaju na pamet čili sa grahom ili tajlandska pileća supa. Ako bi se konsultovali sa Ayurvedom, koncept novogodišnjeg detoksa sa hladnim smoothijima, sirovom hranom i detoksifikacijom sokovima nije ono šta organizmu treba. Zbog hladne i suhe zimske atmosfere, naša tijelo postaju suha iznutra koliko izvana. Ayurveda preporučuje da salate i hladnu hranu zamjenimo sa toplom, kuhanom hranom. Ubacite u prehranu ekstradjevičansko maslinovo ulje, kokosovo ulje i ghee. Umjesto pića sa ledom ili smoothija sa zamrznutim voće, radije treba birati tople ili crće napitke (barem da su sobne temperature). Ideja je započeti jutra sa nekim finim čajem sa začinima poput đumbira, cimeta, kumina, kardamoma, crnog bibera i klinčića. Ili budite ekstra mudri pa sebi pripremite zlatno mlijeko od kurkume koje ujedno zagrijava tijelo, potiče cirkulaciju i jača imunitet.

Koje namirnice treba jesti tokom zime?

Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, konzumacija lokalnih i sezonskih namirnica je ključna – još jedan dokaz da ovo nije neki trend već prirodan način prehrane.

• Voće: hurme/ datulje, smokve, kuhane jabuke, kajsije, limun
• Zeleno povrće: kuhani špinat, šparoge, brokulice, kelj
• Korjenasto povrće: crveni luk, prasa, zimske tikve, repa, krompir, batat (slatki krompir)
• Cjelovite žitarice: riža, heljda, raž, amarant, zob
• Zdrave masti: makadamijski orašćić, indijski orašćić, pistacije, sjemenke tikve/ bundeve, ghee, puter, meki sirevi, zrnati sir, toplo mlijeko, ulje lana, maslinovo ulje
• Mahunarke: smeđa i crvena leća, tofu, tempeh, miso
• Meso: govedina, teletina, jagnjetina, piletina
• Bilje: đumbir, kurkuma, cimet, klinčić, crni biber

Zajedno sa korjenastim povrćem i cjelovitim žitaricama, bilje koje zagrijava poput đumbira i cimeta je bogato antioksidansima koji jačaju imunitet (što je ključno kada temperatura ide ispod nule). Izvori proteina poput jagnjetine i govedine se najbolje kuhaju na niskoj vatri i malo duže vremena. Generalno, prehrana koja se sastoji od voća i povrća, visokokvalitetnih proteina, žitarica, orašastih plodova, sjemenki i mahunarki je izuzetno dobra i bitna za zdravlje. Ciljajte da prvo unesete proteine a potom škrobaste ugljikohidrate, pošto taj redoslijed može pomoći da se dođe do većeg skoka šećera u krvi.

Kako bi se što bolje prilagodili zimskoj sezoni, možda nije loše uzeti u obzir da konzumiramo što više korjenastog povrća. Ono je odlično jer prema analogiji, kod korjenastog pvorća konzumiramo – korijen. On se bukvalno nalazi ispod zemlje, uzemljuje biljku, daje joj jaku podlogu za njen rast. Prema tome se očekuje da će uzemljiti i organizam osobe koje konzumiraju korjenasto povrće. Slatki krompir, mrkva, repa, crveni luk, pastrnjak, bijeli luk, rotkvice te podzemna keleraba spadaju u ovu kategoriju. Svo korejnasto voće se može kuhati od jeseni do kraja zime, dodavati toplim jelima “na kašiku” ujedno pomažući da ostanemo siti te nam daju energiju u hladnim danima.

Postoji divan repertoar boja, ukusa i tekstura kada biramo između zimskih sezonskih voći i povrća a u nastavku sam istakla 12 namirnica koje su u sezoni tokom zime + mini vodič kako da uvijek kupimo kvalitetno sezonsko voće i povrće.

1. AVOKADO
2. CVEKLA
3. BROKULICA
4. CELER
5. RAŠTIKA
6. GREJP
7. KELJ
8. KIVI
9. PRAZILUK
10. KROMPIR
11. REPA
12. ZIMSKA TIKVA

Mini vodič kako da uvijek kupimo kvalitetno sezonsko voće i povrće.

Kako kupovati avokado? 

Zreo i spreman za jesti avokado će biti prepoznat po dodiru. Nekada će im boja kore varirati, tako znajte da nisu svi koji su tamni za odbaciti. Zato je najbolje orjentisati se prema dodiru – avokado treba biti mekan ali ne premekan da prsti upadaju u njega. Također, ako mu se peteljka lako skida i ispod otkriva zeleno “meso” onda je idealan. Uvijek provjerite ispod peteljke, ako je ispod nje smeđe boje onda je prezreo.

Kako kupovati cveklu?

Cvekle koje su manje ili srednje veličine su obično mekše i nježnije od velikih cvekli. Trebale bi biti teške u odnosu na svoju veličinu. Ukoliko je na njima ostalo zelenila, ono treba imati jarku boju i izgledati svježe.

Kako kupovati brokulicu?

Tražite “glavice” jarko zelene boje koje su pod rukom čvrste i teške u odnosu na svoju veličinu. Listovi trebaju biti čvrsto uvezani. Izbjegavajte brokulice koje su požutile, koje imaju crne tačkice (indicija za gljivice) i generalno koje izgledaju staro. Manje brokulice su obično slađe i mekše od većih.

Kako kupovati celer?

Prilikom kupovine se traže čvrste peteljke koje imaju brazde prosječne dubine, svježe su i lako ih je prelomiti. Ako su peteljke pod prstima gumenaste onda nisu više svježe. Također, provjerite da listovi također budu svježe zelene boje i da nisu osušeni.

Kako kupovati raštiku?

Dobra raštika je čvrsta za šta će biti odgovorno pravilno skladištenje u prodavnicama. Svježinu ćete provjeriti tako što ćete listove presaviti i oni trebaju biti čvrsti a ne mlitavi.

Kako kupovati grejp?

Zreo grejp će imati blago crvenkastu boju. Što mu je boja tamnija, to će ukus biti intenzivniji. Kora im treba biti glatka i trebaju imati finu težinu kada ih držite. Ovo je indikacija da su sočni. Grejp će ostati svjež na sobnoj temperaturi i do sedam dana ali u frižideru ih možete držati i do dva mjeseca.

Kako kupovati kelj?

Iako postoje različite vrste, listovi kelja uvijek trebaju biti čvrsti te raskošne duboko zelene boje a peteljke moraju biti jake i vlažne. Pobrinite se da ne uzimate listove koji imaju žutu ili smeđu boju te obratite pažnju da nemaju ni puno rupica.

Kako kupovati kivi?

Pored toga što flekice i naboranu koru treba izbjegavati, jedini relativno pouzdan način za kupovinu dobrog kivija je ponovo – prema osjećaju. Pritisnite kivi nježno sa palcem i ako se blago povinuje pod pritiskom, zreo je. Ako je još uvijek čvrst i pod pritiskom prsta, onda još nije spreman za konzumaciju.

Kako kupovati praziluk?

Kada kupujemo praziluk, uvijek treba birati onaj koji je prav sa bijelim vratom i tamno zelenim listovima. Glavice im trebaju biti glatke (bez pukotina i oštećenja), bez žute boje koja odaje da je praziluk izgubio na svježini. I što je praziluk deblji, u sebi ima više vlakana. To nas upućuje da je kvalitetniji praziluk deblji te da izbjegavamo tanje stabljike.

Kako kupovati krompir?

Birajte krompir koji je manji ili srednje veličine, čija je koža glatka te bez oštećenja poput pukotina, klica a ne bi trebali biti ni udareni. Izbjegavajte krompir sa naboranom kožom, prerezanom površinom, mekim ili tamnim flekama, krajevima koji su počeli da propadaju. Malo zemlje uopšte nije loš znak.

Kako kupovati repu?

Mala repa je obično najmlađa, te je krasi najslađi ukus i najbolja tekstura. Repa treba da je teška i čvrsta, bez oštećenja. Ukoliko na sebi ima listiće, trebaju biti svježi i jarke boje. Repa koja je pravilno umotana folijom u frižideru može da stoji i do dvije sedmice bez da izgubi na svježini.

Kako kupovati zimsku tikvu?

Kao i svaka tikva koju kupujemo, također i zimska treba da bude teška. Zrela “delicata” vrsta je na primjer žute boje sa zelenim linijama koje idu uz brazde na površini. Treba biti čvrsta na dodir. Izbjegavati treba tikve koje su prožete flekama, rupicama pa i ako su prezrele a tada ih odaje tamnija boja.