Ultimativni vodič za domaći med i njegove ljekovite benefite

Ultimativni vodič za domaći med i njegove ljekovite benefite

Imala sam želju da stavim med u fokus je,r i pored brojnih alternativa medu u receptima (recimo umjesto njega možemo koristiti agava ili javorov sirup), on mi je i dalje najdraži. Vjerovatno zbog poveznice svega dobrog sa medom koju imam još iz djetinjstva. Ništa mi draže nije bilo nego zasladiti čaj sa kašikom meda ili dodati koju kašiku u recept za proteinske mafine ili hljeb. Međutim, bilo je par komentara koji su sa negodovanjem reagovali na prisustvo meda i to mi je potaklo znatiželju – zbog čega bi med mogao imati negativnu konotaciju? Jasno mi je bilo da nije svaki med isti, postoje značajna odstupanja u kvaliteti no dok nisam počela malo dublje da istražujem, zaista nisam bila svjesna koliko je duboka kriza meda – i globalno, ali pogotovo u BiH. U ovom članku bih se voljela osvrnuti na benefite meda a potom se dotaći dileme koju imamo mi kao konzumenti.

Ultimativni vodič za domaći med i njegove ljekotive benefite 

U nekoj mjeri mislim da sam uzimala med zdravo za gotovo jer uvijek je bio prisutan kroz moj odrastanje. Čak i do nedavno su mi roditelji slali tegle domaćeg hercegovačkog meda jer su željeli da jedemo nešto kvalitetno. Med je više od slatke supstance i definitivno je više od šećera. Med je gotovo pa ljekovit u svom čistom obliku zbog svojih antibakterijskih i zacjeljujućih svojstava. Kompleksan je, pravi užitak za čula a pomaže i kod balansiranja kože (od smirivanja akni pa do zacjeljivanja suhe i osjetljive kože).

Ljekoviti benefiti meda

  • Zdrava probava – med je prebiotik, čime doslovno hrani dobre i poželjne bakterije tj. probiotike u našem želucu. A već sam detaljno pisala u kojoj mjeri zdrav želudac osigurava zdravlje cijelog organizma (klik ukoliko ste propustili taj članak!)
  • Akne – antibakterijsko djelovanje meda kao i njegove protuupalne moći čine med savršenim saveznikom zdrave kože. Naravno, naglasak je kao i uvijek na sirovom medu. Stotinama godina se med koristio za ubrzano zacjeljivanje rana i ostalih kožnih oštećenja pa zašto ne iskoristiti taj dar prirode?
  • Energija – iako je nesumnjivo sastavni dio meda šećer, prilično je uravnotežen udio glukoze (koja se svakako nalazi u našem tijelu) kao i fruktoze (koja se prirodno nalazi u voću). Naš organizam dosta sporije probavlja šećer iz meda u odnosu na rafinirani šećer – što pomaže da se postepeno otpušta u krvotok. I interesantna stvar je da kada počnete konzumirati med, shvatite da je šećer samo sladak dok med ima aromu. Med može biti i gorak, kiselkast, drvenast. Mnogo je kompleksniji.
  • Alergije – ukoliko patite od alergija, kašika meda će pružiti trenutačno olakšanje jer med oblaže grlo (gotovo pa mu daje zagrljaj). Nisam pronašla naučnu poveznicu koja bi dokazala da olakšava alergije tako da se u ovoj tački više oslanjam na vlastito ali i iskustvo drugih ljudi. Jednostavno je u pitanju osjećaj olakšanja.
  • Antibakterijsko djelovanje – ako pogledamo hemijski sastav meda, jasno je odakle dolaze njegove antibakterijske moći (u suštini su sastav šećer, voda i zdravi enzimi koje mu pčele dodaju). I što je veći kvalitet meda, to su mu jači benefiti. Med je dosta kiseo i ima nizak pH. Ako imate bakterije u grlu i konzumirate med, veliki dio bakterija ćete eliminisati tim putem. Med je također prezasićen, i upija dosta vlage iz zraka. Tako da ako nanesete med na ranu, med će pokupiti vlagu i “ugušiti” bakterije.

Kako kupovati pravi, čisti med

Sada dolazimo do dijela priče kada se stvari komplikuju. Jer mislim da je zaista jasno kako je med mnogo više od šećera i posjeduje toliko kvaliteta zbog kojeg ga vrijedi konzumirati. Problem kupovine je kompleksan – baš poput meda. Potražnja za medom je dosta veća od same mogućnosti da BiH proizvede dovoljno meda za svoje stanovništvo. Problem je što BiH uvozi mnogo više meda nego ga proizvede i izveze. Moje istraživanje je pokazalo da isti problem imaju i SAD koji prozvedu 1/3 potreba vlastitog stanovništva za medom. Razlika leži u tome što je BiH mala zemlja te bi uz poticaje, bolji plan, organizaciju i saradnju sigurno mogla potaći rast svoje proizvodnje koja ide u korist ne samo pčelarima već i građanima jer ako bi konzumirali domaći med, konzumirali bi za svoj novac i značajno kvalitetniji med. Naš domaći bosanskohercegovački med je ranije ocijenjen kao izuzetno kvalitetan te je velika šteta to naše vlasti ne razmišljaju dovoljno o ovoj grani. 

Problem uvoznog meda jeste što je pasterizovan – pasterizacija je proces zagrijavanja koji filtrira polen i zdrave enzime. Najbolje je kupovati domaći med, još bolje ako znate za lokalnog pčelara kao što su meni moji roditelji slali domaći hercegovački med koji je čuven po svojoj kvaliteti. Također bi trebalo obratiti pažnju na pakovanje i marketing jer to je siva zona koja nije regulisana, ni vani a kamoli kod nas. Najljepše pakovanje ne garantuje kvalitetu kao što to ne garantuje ni natpis “organsko” na naljepnici. Komercijalni proizvođači su tu najveći krivci koji koriste sintetičke zaslađivače i ostale sastojke kojima razrjeđuju udio meda. U sastavu treba pisati samo jedna riječ, a to je jednostavno “med”. Također sam pročitala da je nekim manjim proizvođačima skuplje pakovati med u staklenke pa se odlučuju na pastično pakovanje – ako je med zaista domaći, onda to ne treba da nas odvrati od kupovine. Prebaciti med u vlastitu teglu je jedna od opcija.

Koliki je zaista nesklad između proizvedenog i uvoznog meda u BiH?

Primjera radi, za 11 mjeseci 2017. godine, uglavnom iz Srbije i Hrvatske je u BiH uvezeno meda u vrijednosti skoro 1,8 miliona KM. To je u odnosu na 2016. više za preko pola miliona KM. Iza komšija, u vrhu liste uvoznika su Kinezi, koji ulaze na naše tržište preko zapadne Hercegovine. Zbog strogih zakonskih propisa ali i nedovoljne organizovanosti domaćih pčelara i države, med sa etiketom “made in BiH” teško ili nikako odlazi na tržišta EU, Amerike, Rusije. Otvorena su jedino tržišta Dalekog Istoka i zemalja Perzijskog Zaliva. Posebno je zanimljivo da je med iz BiH našao put i do nekoliko zemalja Perzijskog zaliva, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Saudijske Arabije – država koje su svrstane u red najbogatijih u svijetu. Naš med, doduše u ograničenim količinama, kupuju Japanci, Turci, Norvežani itd.

Sve su prilike da ćemo najbolji med izvoziti na zahtjevna tržišta a u BiH će građani konzumirati med sumnjivog kvaliteta. Ako je suditi po jednom ispitivanju iz 2017. godine na tržištu BiH, kada su sprovedena ispitivanja meda dostupnog na domaćim policama, na tržištu se nudi med lošeg kvaliteta. Rezultati su zabrinjavajući. Ispostavilo se da je od ukupno stotinu kontrolisanih uzoraka, čak 53 bilo neispravno. Tačnije, od 73 uzorka domaćeg meda neodgovarajuća su bila 43 a od 27 iz uvoza čak deset uzoraka. Najčešće nepravilnosti utvrđene su za miješani med, onaj sa komadima saća i med sa dodacima.

U BiH su 2019. godine uvezene 334 tone meda, dok je izvoz iznosio samo 23 tone. Najviše meda u prava četiri mjeseca 2020. godine BiH je izvezla u Saudijsku Arabiju, zatim u Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate, informacije su iz Vanjskotrgovačke komore BiH, iz koje dodaju da je kod meda prošle godine zabilježen deficit od 2,2 miliona KM. Na 1 kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine uvezemo 15 kilograma meda. Ipak, uvozni med zadovoljava manje od 10%  domaće potrošnje. Za izvozni med postignuta je prosječna cijena od 16,29 KM, dok je za kilogram uvoznog meda trebalo u prosjeku platiti 7,69 KM. Najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila je samo 4,73 KM/kg, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda.

Kakva je situacija sa kvalitetom i cijenom meda u BiH?

Mnogi proizvođači su potvrdili kako su 2020. i 2021. veoma izazovne godine za proizvodnju meda pa su kupcima nudili prošlosezonske zalihe. Ovakvo stanje pogodovalo je trgovcima falsifikovnog meda pa su neophodne pojačane inspekcijske kontrole, kako bi se zaštitili domaći pčelari. Na ovakvu situaciju dosta su uticale i nepovoljne vremenske prilike – klimatske promjene očigledno imaju brojna lica i naličja te mnogo dalekosežnije posljednice nego mislimo. Pročitala sam da ni za otkupljivače ove godine nema meda. Oni ga otkupljuju od domaćih proizvođača pa ga na tržištu prodaju po cijeni i do 30 KM. Pčelari ocjenjuju da bi u postojećim uslovima cijena od 18 KM bila sasvim realna.

Profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci ističe da nema dovoljno primarne proizvodnje  u pčelarstvu koja može pokriti vlastito tržište. Jedan od razloga za puno veći uvoz nego izvoz je što veliki broj naših pčelara tradicionalno pčelari sa primitivnim košnicima i zastarjelim tehnikama. Isto je problem što kupci nemaju načina da na policama mogu razaznati koji je med lažan a koji pravi, te uslijed niske kupovne moći, kupovinom meda po nižoj cijeni kupuju sigurno med sumnjivog kvaliteta. U cijeloj računici su najviše oštećeni kupci – mi.

Pozitivno je što postoji dobra saradnja međuentitetskih Saveza pčelara te potiče se inicijativa da se u narednom periodu radi na stvaranju krovnog saveza pčelara na nivou BiH – apsolutno logičan i pametan potez. No i dalje postoji problem zastarjele opreme ali i tehnika zbog kojih na neki način tapkaju u mjestu. Postoje pokušaji da pčelari budu potaknuti da svoje pčelinjake stave na točkove, da budu mobilni i idu za pašama, da bi obezbijedili dovoljne količine meda, jer svaki kupac će uvijek radije kupiti domaći med. Činjenica je da, iako BiH nema ozbiljnu proizvodnju meda, bh. med ima izuzetan kvalitet po kojem bi trebalo da budemo poznati.

Obilježavanje svjetskog dana pčela

Dana 20. decembra 2017. na prijedlog Republike Slovenije Generalna skupština Ujedinjenih naroda u New Yorku usvojila je Rezoluciju o Svjetskom danu pčele koji se obilježava svakog 20. maja. Rijetke su rezolucije koje su potakle tako širok konsenzus i podršku kao Rezolucija o Svjetskom danu pčela koju je podržalo 115 zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ovom rezolucijom Pčeli i drugim polinatorima data je važnost jer su od neprocjenjive vrijednosti kada se riječ o osiguravanju globalne sigurnosti ishrane, jer svaka treća kašika hrane zavisi od polinacije odnosno oprašivanja.

Rezolucija afirmiše zalaganje za zdrav, zelen i uravnotežen razvoj u borbi protiv gladi i siromaštva, u ime jednakosti, pravde,  i slobode u svijetu,  te za očuvanje prirodnog okoliša. Odabran je 20. maj jer je na taj dan rođen pionir savremenog pčelarstva – Slovenac Anton Janša, a pčele u sjevernoj hemisferi su također najaktivnije u maju gdje je pčelarstvo duboko povezano sa nematerijalnim kulturnim naslijeđem.  20. maj/svibanj kao dan globalnog pokreta o važnosti pčele i pčelarstva smatra se velikim danom, i uspijehom gdje su povezane sve zemlje, članice Ujedinjenih naroda da zajedno rade na pitanju ishrane i suživota čovjeka i njegovog okoliša, gde postoji incijativa da se pčela zaštiti kao ugrožena vrsta na prostoru Evropske unije  i šire.

Postoje više faktora – globalnih problema koji ugrožavaju pčelu, poput klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, upotreba pesticida,  prisutan nesavjestan rad pčelara i poljoprivrednika, nedovoljna institucionalna podrška-podsticaja pčelarstvu i medonosnom bilju, nedovoljno finansiranje za razvoji i zdravstvenu znanost i zaštitu pčele,nedovoljna i simbolična izdvajanja za edukaciju pčelara, nepostojanje savjetodavnih službi u sferi pčelarstva, nedostatak zakonskih propisa u oblasti pčelarstva, neuređeno tržite, prisustvo krivotvorenog meda, a što sve utiče na ugroženost pčele kao vrste.

Zaključak 

Nisam neko ko se bavi pčelarstvom i u cijelu priču sam krenula sa istraživanjem kao potpuni laik ali mogla sam izvući neke od zaključaka nakon svog malog istraživanja; 

  • uvoz meda je višestruko veći od izvoza
  • domaća proizvodnja meda ne može pokriti potrebe BiH stanovništva
  • ni uvozni med ne može pokriti potrebe BiH stanivništva
  • postoji ogroman potencijal u BiH pčelarstvu
  • domaća vlast bi se trebala više posvetiti ovog grani koja ima veliki potencijal
  • pozitivna je dobra saradnja međuentitetskih Saveza pčelara i inicijativa da se zajednički nastupa na državnom nivou
  • činjenica je da nisu svi pčelari transparentni + kvaliteta meda nije kompromitovana isključivo uvoznim medom već postoje i domaći proizvođači koji su nesavjesni
  • niska cijena uvoznog meda mu daje prednost u odnosu na domaći
  • uvozni med po niskoj cijeni ima veoma loš kvalitet
  • klimatske promjene dodatno čine proizvodnju meda kompleksnom i izazovnom
  • domaće pčelarstvo ima veliku potrebu za modernizacijom 
  • konzumenti su na najvećem udaru i njihova potrošačka prava nisu zagarantovana
  • najbolji med je lokalni, domaći med – pogotovo ukoliko možete po provjerenoj preporuci da ga kupite ili još bolje ako lično poznajete nekoga ko vodi recimo porodični biznis

Moj rezon nakon svega bi bio da (naravno ovisno o mogućnostima), zaista ne bi trebalo štediti na kupovini meda i orjentisati se na kvalitet umjesto na kvantitet. Kao što su pčelari u SAD-u objektivno procijenili da iako nastoje proizvesti kvalitetan med – lokacija je ipak presudna ako sebi želite nabaviti najkvalitetniji. Opšte je poznato da je Italija dom najkrasnijeg paradajza, maslina, maslinovog ulja, vina, hljeba i sira. To je zato što vode računa o okolini, brinu o zemljištu, ne koriste zabranjene hemikalije. I sami su amerikanci rekli da imaju dobar domaći med ali evropske zemlje poput Italije, Španije i Francuske imaju najbolji.

U potrazi za kvalitetnim domaćim #madeinBiH medom sam naišla na Sweden/USAID FARMA II projekt koji je je treća generacija projekata USAID-a i Vlade Švedske usmjerenih na poljoprivredni sektor u BiH. Prethodni projekti pomogli su BiH da poveća prodaju i izvoz pojedinih kultura i prehrambenih proizvoda u okviru poljoprivrednog sektora. I sama istražujem projekte na kojima se do sada radilo ali mi je veoma drago bilo vidjeti recimo primjer projekta “Zlatni med” koji je ustvari med iz Sanskog mosta koji je svoje mjesto pronašao u brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima. Ova kompanija angažuje veliki broj osoba sa invaliditetom koji vrijedno rade i proizvode kvalitetan med. Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, kompanija “Zlatni med” je osigurala HACCP i Halal standarde, a nabavili su i nove mašine za pakovanje. Ovo su baš lijepi, konkretni primjeri koje nemam sumnje da će svako podržati.

Kao kupci mislim da se trebamo bolje informisati, obrazovati se kako bi prije svega za sebe i svoju porodicu bili sposobno prepoznati i kupiti kvalitetan med. A ujedno potaći i podržati domaću proizvodnju. Čak i ako nemate viška slobodnog vremena da duboko ulazite u ovu tematiku, jednu stvar svakako možemo svi učiniti a to je podrška domaćim, lokalnim pčelarima. Mnogi od njih se pčelarstvom bave iz hobija jer istinski vole pčele i žele pomoći okolini. Podrška njima će biti nagrada za tu ljubav i brigu o našim vrijednim pčelama.

Ultimativni vodič za domaći med i njegove ljekotive benefite 
domaći med
domaći med

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.


Looking for Something?