Oralni mikrobiom je jednako važan kao probavni – evo kako ga balansirati

oralni mikrobiom

Oralni mikrobiom / uvod

Sigurna sam kako je većina nas do sada uspjela dovesti svoje preparativne rutine gotovo do savršenstva – ako vam je potrebna inspiracija, skoknite do mog Instagrama te čekirajte hajlajt pod nazivom “Sastojci”. Pažljivo sam odabrala proizvode prema sastojcima kako bih olakšala kreiranje najbolje njege za svaki tip kože. Ta sekcija će dobiti update uskoro, što će biti dokumentovano i na blogu. Također planiram članak sa preporukama različitih rutina njege za svaki tip kože prema potrebama ali centrirano oko pojedinih sastojaka. Jedan od njih su probiotici – pisala sam već o važnosti mikrobioma kože te zašto je mudro uključiti pre-, pro- i postbiotike kako u prehranu, tako i u njegu kože.  Sinergija između ove tri vrste “biotika” je ta koja će nam dati najbolje rezultate. Svakog dana dolazimo do informacija koje naglašavaju koliko je ustvari bitno sa čime hranimo tijelo i čime ga njegujemo. Međutim, ne bih da predvidim još jedan mini ekosistem ljudskog tijela koji je rijetkima na pameti. A može biti jedan od ključnih uzročnika kožnih problema, želučanih problema te oboljenja. Danas je riječ o oralnom mikrobiomu.

Isto kao i u našem probavnom sistemu, koegzistiraju “dobre” i “loše” bakterije u našim ustima. Oralni mikrobiom je jednako (ako ne i više) važan od probavnog mikrobioma iz razloga što zdravlje usne šupljine može dautiče ne samo na oralno zdravlje već i cijelo tijelo. Oralni mikrobiom je, između ostalog, sastavljen i od bakterija koje mogu doprinijeti cijelom nizu oboljenja – od srčanih, dijabetesa pa čak i depresije. Lično sam znala čuti da su bolesni zubi znali da se odraze na srčano zdravlje ali to su bile samo priče za koje sam mislila da nam pričaju kako bi se manje plašili zubara. Međutim, malo me “otrijeznilo” kada sam čitala različita iskustva ljudi. Jedna pacijentica je imala SIBO (Bakterijsko prerastanje tankog crijeva) koji joj je konstantno pravio želučane probleme te je doktor želio isključiti oralno zdravlje kao faktor –  nešto što se obično ne uzima u obzir pri liječenju i dijagnostici. Ima i primjer osobe kojoj su dijagnosticirane Lajmska i autoimuna bolest kod koje su doktori otkrili da metal u aparatiću za zube i plombama jesu jedan od doprinosećih faktora u tim oboljenjima.

Oralni mikrobiom je jednako važan kao probavni – evo kako ga balansirati

U svakom slučaju, nije loše malo više pažnje posvetiti oralnom zdravlju i oralnom mikrobiomu. Sreća u cijeloj priči jeste ta da je veoma lako riješiti problem oralnog mikrobioma a u nastavku sam pripremila par savjeta kojima pribjegavam da bih vlastiti mikrobiom usta održavala u balansu te bi mogli biti korisni i vama.

Oil pulling

Sigurno ste i ranije čuli za oil pulling tehniku – ja definitivno jesam ali nikako nisam imala motivacije da joj se posvetim te da je praktikujem u kontinuitetu. Ali ovo je prva stvar koju sam počela raditi koja mi je novitet dok su sve ostale stavke nešto što već dugo koristim. Oil pulling je ajurvedska praksa “izvlačenja” bakterija i toksina iz usta uz pomoć ulja. Može pomoći kod upaljenih desni, zadaha te djeluje kao prevencija karijesa. Obično se preporučuje jedna supena kašika ulja ujutro, na prazan stomak i prije doručka da se mućka u ustima i provlači kroz zube 10-tak minuta na početku. Kasnije, vremenom, taj period se može produžiti na 15 ili maksimalno 20 minuta. Na početku desni i mišići usta mogu da budu malo upaljeni dok se ne priviknu na ovu rutinu. Kod djece starije od 5 godina (ispod te dobi nije preporučljivo) se koristi kafena kašika (količina ulja). Nakon tog vremena dok usta ispiremo uljem, ono bi trebalo promijeniti viskoznost i postati rijeđe te biti mliječno bijele boje. Kada ulje ispljunete (ne u lavabo da ga ne bi začepilo, već u recimo toaletni papir) nastavljamo sa ispiranjem običnom vodom i regularnim pranjem zuba. Ulje ni slučajno ne smijemo progutati jer su u njemu bakterije i toksini. Kod ljudi koji imaju groznicu, oralne upale, atmu ili osjetljivost na povraćanje tokom četkanja zuba je oil pulling idealan način za održavanje oralne higijene.

Netoksične paste za zube i vodice za ispiranje

Paste sa fluoridom sam potpuno prekinula koristiti nakon pojave perioralnog dermatitisa jer i one iritiraju kožu, što sam primjetila da je tačno čim sam prešla na prirodnu pastu bez fluora – crvenilo oko usta se smanjilo. Tek od nedavno sam povremeno počela koristiti paste sa fluoridom jer taj mineral ima razlog zbog kojeg ga preporučuju u pastama – caklinu čini otpornijom na karijes. Međutim nikada ne znam da li će redovna upotreba takvih pasti da mi ponovo izazove crvenilo i perioralni dermatitis oko usta tako da većinu vremena koristim paste bez fluora ali recimo par puta sedmično ću oprati zube i sa pastom koja ga sadrži. Osim fluorida, pri odabiru paste za zube sam imala u vidu da preferiram prirodne sastojke te sam nakon početnog isprobavanja ostala vjerna Ben & Anna pastama za zube. Njihovi proizvodi nisu testirani na životinjama i pogodni su za vegane. Pakovanja se odabrana u skladu sa eko kriterijima. Namjenjeni su za cijelu porodicu te ne sadrže parabene, EDTA, ftalate, triklosan, SLS/SLES, formaldehide, peroksid niti mikroplastiku. Dodatna prednost ovakvog tipa pasti za zube je i da neće narušiti mikrobiom usta jer ne sadrže agresivne sastojke niti alkohol koji desetkuje dobre bakterije. Slično je i kod vodica za ispiranje usta – najbolje je birati one bez alkohola. Ponekada koristim Alverde 5u1 vodica za ispiranje usta ali ona sadrži fluor pa nakon ispiranja kožu isperem vodom (za svaki slučaj zbog dermatitisa). Treba početi potragu za vodicama za usta koje u sebi sadrže sastojak hydroxyapatite umjesto fluora – budem javila ako pronađem savršenog kandidata!

Svakodnevno korištenje zubnog konca

Nakon što vidite koliko hrane ostane na zubnom koncu nakon četkanja zuba za koje bih lično tvrdila da je bilo besprijekorno – nešto se naprosto promijeni u načinu razmišljanja. Prilično je teško doprijeti sa četkicom u najudaljenije dijelove, iza svakog pregiba i uskog prostora između zuba i desni. Upravo tu uskače zubni konac na svakodnevnoj bazi. Kada ga koristite, bitno je da ne štedite na količini – slobodno odvojite dovoljno konca da obmotate jedan kraj oko prsta ali i da mozete sa ostatkom doći do najudaljenijeg kutka vilice. Budite nježni, nema potrebe da konac doslovno urežemo u desni – dovoljno je samo nježno trljati ga između prostora oko zuba. Meni je najdraži Dontodent Sensitive zubni konac sa mentom. Ukoliko se ne možete naići na zubni konac u izvornom obliku, mislim da su dosta zgodne minijaturne četkice sa plastičnom ili drvenom bazom koje su namijenjene konkretno čišćenju međuzubnog prostora. U svakom slučaju, nije toliko bitno kojim redoslijedom idete sa četkanjem i zubnim koncem sve dok su dio svakodnevne rutine. Osim što će zubni konac da spriječi nastanak karijesa te će održati desni zdravima, može biti svojevrsna zaštita protiv srčanih oboljenja jer one priče nisu bile samo priče.

Čistač jezika

Ne znam zašto ali koncept čistača jezika mi je na početku djelovao blesavo – ispostavilo se da je veoma koristan u poboljšanju oralnog zdravlja. Preporučuje se te je po efikasnosti odmah iza četkice i konca za zube. Skida nakupljene bakterije i mrtve ćelije, poboljšava receptore ukusa, boosta imunitet, rješava zadah te dodatno pomaže i probavi. Umjetnost čišćenja jezika u Istočnim kulturama je prisutna više od 1000 godina. Neće vas iznenaditi da je dio i Ayurvede iz koje sam toliko toga dobrog preuzela (od ašvagande, maca praha, amla ulja itd.). Stomatolozi također smatraju da je potrebno čistiti cijelu usnu šupljinu, a ne samo zube. Čistač ili strugač jezika može biti važna stvar u održavanju higijene usne šupljine. Čistač ima dršku i nastavak koji može biti nazubljen ili gladak i njime se prelazi preko jezika. Uklanjanjem bakterija s jezika od ključne je važnosti za očuvanje zdravlja u ustima. To postižemo dnevnim fizičkim uklanjanjem bakterija s površine jezika. 

Klinčić

Klinčić je aromatični sušeni pupoljak tropske evergreen biljke istog imena. Potiče sa indonezijskig začinskih Maluku ostrva i ima dug historijat upotrebe. U prošlosti je bio izuzetno cijenjen te je njegova vrijednost po kilogramu bila jednaka onoj u zlatu tokom 17-og i 18-oj stoljeća u Evropi. Konkretno je klinčić u Evropu stigao u 4-om stoljeću pr.n.e. i koristio se kao lijek za probavne probleme, mučninu, povraćanje. Ali tek je u Srednjem vijeku klinčić dobio svoje legendarne medicinske moći. Ima veoma zanimljiva priča o tome kako su ljudi došli do te spoznaje. Kako priča ide, tokom bubonske kuge u 15-om stoljeću, grupa trgovaca začinima koja je ujedno bila i grupa lopova se prikradala žrtvama – ali nekim čudom nikada nisu oboljeli bez obzira što dolaze u kontakt sa oboljelima. Kada su eventualno uhvaćeni u djelu, sudija im je ponudio milosrđe zauzvrat za informaciju kako su odolijevali bolesti. Njihova tajna je bila u mješavini bilja – a klinčić je bio glavni sastojak. Danas se “ulje lopova” koristi kao prirodni boost za imunitet (ima antiviralno i antibakterijsko djelovanje). A mnogo prije nego se ova priča desila znamo da je 200 godina n.e. u Kini vladar koristio klinčić kao “parfem za usta” te su ga koristili i njegovi kuriri. Moderna medicina je potvrdila ono što su kineska medicina i Ayurveda znale – klinčić pojeduje niz zacjeljujućih moći. Navodno je prvi navod klinčića u stomatologiji bio u 10-om stoljeću od strane arapskog zubara Al.Gazzara koji ga spominje kao lijek za zubobolju.Danas znamo da komponenta eugenol iz klinčića ima analgetsko i antiseptično djelovanje.Čak je Stomatološki žurnal objavio istraživanje iz 2006. u kojem se pokazalo da eterično ulje klinčića ima isti efekat anestezije kao benzocaine – samim time je alternativa injektivnoj anesteziji. 

Ulje klinčića smanjuje bakterije koje izazivaju oboljenja desni te balasira oralni mikrobiom. U našim ustim,a se nalazi preko 700 vrsta bakterijua – to je taj miks onih “dobrih” i “loših” bakterija. I umjesto da ubijamo bakterije antibioticima i alkoholom, bolje je da potičemo rast “dobrih” bakterija koje drže one loše pod kontrolom. Dobre bakterije proizvode hidrogen peroksid – on je taj koji drži “loše” bakterije u balansu. Mnoge vrste tih loših bakterija nakon nekog vremena postaju otporne na antibiotike ali prema istraživanju Compendium žurnala, ne razvijaju otpornost na ulje klinčića. Upravo je ovo ulje efikasno protiv bakterija koje se mogu kretati od usta do arterija, samim time i izazvati moždani ili srčani udar. Ponovo se vraćamo na one priče – izgleda da nisu samo priče. Dosta studija je povezalo oboljenja desni sa srčanim oboljenjima. Oral health and Coronary Heart Disease je objavio studiju 2016. koja je ukazala da učestala bakterija povezana sa periodontalnim oboljenjima Porphyromonas gingivalis (P. gingivalis), jeste povezana sa srčanim oboljenjima. Zato je odlično kupiti ulje klinčića te par kapi dodati pasti za zube, utrljati ga na bolno mjesto ili upaljene desni. Najjednostavnije je kupiti klinčiće recimo u Badem butiku i svaki dan sažvakati par. Interesantno je da klinčić pomaže da se zubi remineraliziraju zahvaljujući eugenolu u svom sastavu – on pruža zaštitu od kiselina koje erodiraju dentin (izvor je istraživanje iz 2012. koje je sprovela vlada Indije).

Soda bikarbona

Napokon, volim da sa vremena na vrijeme zube tretiram dobrom, pouzdanom sodom bikarbonom. Disbalans kiselosti u organizmu može dovesti do različitih zdravstvenih problema, posebno kada je riječ o usnoj šupljini. Soda bikarbona (natrijev hidrogenkarbonat) radi na balansiranju nivoa kiselosti u tijelu tj. ustima (a dodatni bonus se ogleda u tome što izbjeljuje zube). Obično nakvašenu četkicu za zube natopim u malo sode bikarbone, ponekada dodam koju kap limunovog soka i nježno trljam površinu zuba tom pastom manje od jednog minuta a potom usta ispirem mlakom vodom. Prilično sam zadovoljna sa oralnom njegom koju sam uspostavila i već jako dugo vremena nisam imala nikakve probleme sa zubima – samo redovno održavanje.

Prilagodbe u prehrani

Postoje neke prehrambene promjene koje mogu uveliko doprinijeti boljem oralnom zdravlju. U pitanju su logični potezi koje nema potrebe dodatno pojašnjavati jer sve što jedemo prolazi kroz usta ali neke bi vas mogle možda i iznenaditi.

  • Izbaciti prerađenu hranu koja je puna vještačkih sastojaka i konzervansa: bakterije u ustima se hrane šećerom i škrobastim česticama koje ostaju u ustima nakon konzumacije ovakve vrste hrane. 
  • Izbaciti prerađene šećere: upravo je prerađeni šećer direktno povezan sa propadanjem zuba, srčanim bolestima te disbalansom loših bakterija u oralnom mikrobiomu. 
  • Zvuči dosadno ali stvarno treba dobro prožvakati hranu: ne kaže se bez razloga da probava započinje u ustima.
  • Raznovrsna prehrana je najbolja: koliko puta smo pročitali da dio raznovrsne prehrane uključuje povrće? To je zaista tako a povrće pomaže da se održi svjež dah, čisti naslage kamenca te je bogato antioksidansima i vitaminima koji štite od bakterija.
  • Izbaciti dodatno zašećerene sokove: ne samo da šećer hrani bakterije već kiselina također doprinosi nastanku kamenca i karijesa.

Poboljšanje oralnog zdravlja i oralnog mikrobioma može svako da započne već danas uz par promjena ili dodataka njezi zuba. Imate li vi neki trik ili savjet koji nisam podijelila?

oralni mikrobiom
oralni mikrobiom
oralni mikrobiom
oralni mikrobiom

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.


Looking for Something?