Iako uživamo u čarima prelazne proljetne sezone te je jesen daleko od nas, moje omiljeno voće proteklih mjeseci su postale jabuke koje navečer grickam bilo da gledam neki novi Netflix film ili dok gubim (po ko zna koji put) u Monopolu. Sve vrste jabuka su mi drage i kući u cekeru najčešće ponesem miks kiselih Granny Smith jabuka te slatkih rumeno-crvenih delišeski. Dosta sam uspješno održala obećanje koje sam dala sebi a to je da ću izbaciti sav višak šećera iz svoje prehrane. Ta odluka mislim da se nalazi na listama želja većine ljudi te je popularna novogodišnja odluka. Moglo bi se reći da je sličan slučaj kod mene iako stvarno nisam preko noći to odlučila a nije mi ni prvi put da se odlučujem na smanjenje unosa šećera (pod ovim mislim na dodate, prerađene šećere). I kao svaki put kada bi se organizam odvikao od čokoladica, bombona, kolača, slatkih pita i ostalih slastica – čulo ukusa kao da procvjeta i otvori se za sve divne arome voća. Tako sam nanovo otkrila čari jabuka koje su mi ponovo slatke kao kada sam bila dijete.
Ovaj povratak voću sam željela zabilježiti i na blogu ali moram priznati da nisam bila pretjerano inovativna u kuhinji. Dok sam krajem prošle godine bila aktivno u potrazi za novim receptima, ove godine sam se vratila osnovama – back to basics. Počela sam ponovo da koristim svoje kalupe za hljeb i mafine, podsjetila sam se nekih starih recepata sa bloga a drago mi je reći da danas mogu arhivi recepata da dodam jedan novi. Željela sam hljeb koji je nježno sladak, dosta sočan kako bi se mogao jesti sam ali i da ima dovoljno fleksibilnosti pa da ga mogu namazati slatkim ili slanim namazom (ovisno o raspoloženju). Vrtila sam neke sastojke po glavi i doživjela “a-ha!” momenat kada sam zagrizla jabuku. Zašto nekako nju ne uključiti u slasticu? Ali malo sam lijena da se gnjavim sa obradom jabuke pa sam odlučila dati šansu njenoj alternativi – pireu od jabuke. Neke od vas sigurno pripremaju domaći pire za najmlađe ukućane a za brzinsku alternativu moram reći da je stvarno odličan dmBio pire od jabuka koji se može kupiti u driogerie marktu. U nastavku sa vama dijelim super jednostavan i nimalo skup recept ali koji će ostati u tako lijepom sjećanju – sjetiti ćete se i mene kada ga budete pravili po ko zna koji put, sigurna sam 🙂
Apfelmus slatki hljeb sa cimetom
270 grama brašna, 50 grama zobenih pahuljica (obična rolovana zob, sitna ili krupna), 2 kafene kašike praška za pecivo, 1/2 kafene kašike sode bikarbone, 2 kafene kašike cimeta, 1/2 kafene kašike allspice jamajčanskog bibera, 1/4 kafene kašike muškatnog orašćića u prahu, prstohvat soli, 350 grama pirea od jabuka, 170 grama sirupa od agave, 80 ml mlijeka, 1 kafena kašika ekstrakta vanilije
Napomena: za originalni recept sam koristila ukupno 500 grama pirea od jabuka (kupila sam veliku teglu pirea od jabuka od 700 grama). Poslije sam probala verziju sa agava sirupom na komentar supruga da me malo šećera ipak neće ubiti – i upravu je. S obzirom da nikako ne jedem kupovne slatkiše sebi sam u kućnoj radinosti dala malo oduška pa sam ove sedmice napravila recept sa agava sirupom (njega vidite na slikama). Vama ostavljam da po vlastitoj preferenci i željama odaberete koju verziju želite – obje su slasne.
*možete koristiti brašno po želji, ja sam koristila pšenično brašno za kolače
*agava sirup možete zamijeniti sa medom ili još pirea od jabuka
*allspice i muškatnin orašćić možete izbaciti ili zamijeniti sa cimetom ili možda kokosovim šećerom zbog arome
*mlijeko koristite po želji (ja sam većinom koristila kravlje punomasno ali je i bademovo bilo odlično)
Zagrijati rernu na 180°C. U velikoj zdjeli pomiješati sve suhe sastojke; brašno, zobene pahuljice, prašak za pecivo, sodu bikarbonu, začine (cimet, allspice, muškatni orašćić), so. Velikom mutilicom dobro promiješati sve suhe sastojke. Lagano uliti mlijeko miješajući. Potom dodati pire od jabuka, ponovo miješati. I na kraju dodati agava sirup te ekstrakt vanilije. Nije potrebno biti super temeljit sa miješanjem, tekstura će biti čak bolja ako smjesa ne bude savršeno ujednačena. Kalup u kojem ćemo ispeći hljeb namastiti sprejem za kuhanje, kokosovim ili neutralnim maslinovim uljem. Potom preliti smjesu u kalup i barem malo kašikom poravnati.Ubaciti u rernu na 45 minuta. Ovisno o jačini rerne, možda će biti gotov već za 42 minute – biti ćete sigurno tek kada ubacite čačkalicu u hljeb a ona izađe iz njega čista. Također će vam i miris koji će se neodoljivo širiti kuhinjom bit orjentir da hljeb lijepo napreduje.
Ukoliko vam se desi da čačkalica ne bude čista, ostavite da se hljeb peče još 10 minuta. Poslije pečenja ga izvaditi iz rerne i ostaviti 10-tak minuta da se ohladi na sobnoj temperaturi. Pošto je kalup bio namašćen, prebacite čistu krpu preko hljeba, preokrenite ga i on će sam ispasti iz kalupa. Biti će lijepe korice na vrhu te ćete je osjetiti pod nožem kada budete rezali hljeb. Iznutra će biti krasno sočan, imati će ukusnu rumenu nijansu a vidjeti ćete i kako zob proviruje iz sredine. Ukoliko želite, možete ga dekorisati voćem, orasima, pistacijama, velikodušnim posipanjem cimetom, grčkim jogurtom ili šećernim vrhnjem. Sjajno se slaže sa kikiriki puterom, puterom od badema, džemovima ali je jednako fantastično doručkovati par kriški uz čaj. Aroma mu je fino balansirana, te mislim da će se dopasti velikom broju ljudi.
