Kako uzgojiti klice kod kuće

Već par godina su klice sastavni dio moje prehrane i iako djeluju kao mali dodatak, vjerujte da su imale veliki efekat na moje zdravlje i energiju. Nevjerovatno su zdrava namirnica a tako ih je lako ubaciti u obroke bez obzira da li ih konzumirate kroz doručak, ručak, večeru ili kao grickalice. Kada jednom osjetite čari klica koje su hrskave pod zubima i veoma svježe, poželjeti ćete ih što češće jesti kroz salate, sendviče ili sa tjesteninom. U suštini vam želim reći da nema razloga ne biti njihov ljubitelj. Mnogi klice nazivaju čudesnim zbog izuzetno visoke nutritivne vrijednosti. Klice su jedna od karika na putu do zdravog tijela i zdravog razvoja uma. One pročišćuju krv i jačaju imuni sistem.

Postoji više vrsta klica – gotovo onoliko koliko postoji jestivih biljaka. Klice pšenice, kinoe, graha, suncokreta, raži itd. Najčešće klice koje ljudi koriste u kuhanju su alfaalfa, sojine klice, mungo grah kao i ostale vrste klica graha. Razlog zbog kojeg ih ljudi sve češće koriste u prehrani jeste što se u njima nalazi mnogo značajniji izvor vitamina i nutrijenata nego u potpuno izraslim biljkama.

Zdravstveni benefiti  klica

Osim vitamina C, A i K, klice sadrže vlakna, mangan, riboflavin, bakar, proteine, tijamin, niacin, vitamin B6, pantonensku kiselinu, željezo, magnezij, fosfor i kalij. Količine ovih vitamina i minerala koje se nalaze u klicama su izuzetno zdrave i dobre za gotovo svaki dio našeg tijela. Kada konzumirate klice, povećavate količinu veoma koncentrisanih proteolitičkih enzima zahvaljujući kojima se lakše vare proteini i ugljikohidrati. Čak i skromna malena klica sadrži 10 do 100 puta više glukorafanina, glavnog enzimskog induktora koji se nalazi u brokuli – što nas u konačnici šiti od hemijskih agenasa koji uzrokuju rak.

Klice alkaliziraju tj. odkiseljuju organizam, pomažu probavu, ubrzavaju metabolizam, potpomažu gubitak viška kilograma (niske su kalorijske vrijednosti), pomažu kod anemije i loše cirkulacije, potpomažu zdravlje srca (odličan izvor omega-3 masnih kiselina), pomažu zdravlje očiju (zbog udjela vitamina A) i pomažu kod alergije i astme – neke varijante klica (poput klica brokula) su pokazale se efektnim kod smanjivanja alergijskih reakcija. 

Kako koristiti klice? Njima možete zamijeniti ulogu leće u salatama a ja ih tako najviše volim jesti – kao salatu, sa malo isjeckanog paradajza, krastavaca, korijandera,čili paprike i soli. Nekada ih za doručak serviram uz jaja i šampinjone. Volim sa njima začiniti i tjesteninu, ubaciti ih u proteinski šejk ili jednostavno grickati same. Bitno je zapamtiti da se glavnina nutritivnih vrijednosti klica najbolje očuva kada ih jedete sirove tj. ako ih ne tretirate termički – ja ih također konzumiram na taj način. Ali kako god odlučili da ih ubacite u kuhinju, nadam se da će se u svakom slučaju klice što prije naći i na vašim tanjirima.

Danas osim osvjetljavanja nutritivne vrijednosti klica imam zadatak da skrenem pažnju i na lakoću njihovog uzgoja kod kuće. Bez obzira što je na mnogo mjesta online pisalo kako ih je lako uzgojiti, ja sam iz nekog razloga bila ubijeđena da je taj proces komplikovan te da za njega nemam vremena. Vjerovatno i nisam imala vremena radeći u smjenama ali me po drugi put za godišnji odmor zadesio lockdown tako da sada imam vremena i više nego sam se nadala da ću imati. Zato sam odlučila da svoje vrijeme utrošim na produktivan način te sam se posvetila uzgoju klica ali i pripremi rejuvelac digestivnog probiotičkog tonika (klik za recept!). 

Šta se dešava tokom procesa klijanja?

U procesu klijanja se sadržaj vitamina, minerala i proteina višestruko povećava, dok istovremeno dolazi do značajnog smanjenja udjela ugljikohidrata i kalorija. Dio sadržaja šećera se pretvara u vitamin C, antioksidans koji štiti buduću biljku od štetnih utjecaja okoline. Zato klice imaju puno veći sadržaj vitamina C i to čak 500 do 600%, 300 postotni porast sadržaja vitamina A, a povećanje udjela bjelančevina od 30% prati i njihov oblik koji je najlakše probavljiva forma od svih prehrambenih izvora.

U procesu klijanja, škrob se pretvara u jednostavne šećere, što čini klice lakše probavljivima te im daje poseban, slatkast ukus. I ne samo to, sadržaj hlorofila se znatno povećava i nije slučajno molekularna struktura hlorofila vrlo slična molekularnoj strukturi hemoglobina, glavnog sastojka naše krvi. U početku klijanja događa se važan proces pri čemu dolazi do cijepanja složenijih energetskih struktura u jednostavnije oblike. Uzgoj klica je odličan način da sebi osigurate pristup kvalitetnoj svježoj hrani tokom cijele godine. Kada sami uzgajate klice ne konzumirate neželjene pesticide, aditive ni druge hemikalije.

Kako uzgojiti klice kod kuće

Da bi uzgojili klice potrebna vam je staklena posuda (može i obična tegla, ja sam koristila stare tegle od meda), malo gaze da prekrije vrh tegle i gumica koja će učvrstiti gazu. Za neke veće sjemenke, poput graha ili soje, posuda treba  biti malo veća, šira i dublja da klice imaju mjesta da se razviju. 

Šta možete klijati:

• Žitarice: pšenica, kinoa, heljda, riža, kukuruz, zob, raž
• Orašasto voće: badem, lješnjak, kikiriki
• Sjemenke: lan, suncokret (mora biti u ljusci), susam
• Mahunarke: soja, slanutak/ leblebija, mung dal, grašak, leća
• Povrće: brokula, kupus, mrkva, luk, špinat, salata, celer, kupus, repa, rotkvica

Postupak:

Prvo proberemo sjemenke i dobro ih operemo. Zatim ih namočimo u vodi na nekoliko sati (najbolje preko noći) i ostavimo na tamnom i toplom mjestu. Klice treba držati na sobnoj temperaturi, jer je optimalna temperatura za brzo klijanje i rast između 19 i 21°C. Ako je temperatura manja, usporen je i rast klica. Kao što sam spomenula, najpraktičnije je da ostavimo klice preko noći. Na ovaj način se sjemenke bude, odnosno preko vode dobiju impuls za rast, nabubre, a vanjska opna im popušta i puca. Ujutro ih procijedimo, operemo pod mlazom hladne vode i stavimo u staklenku koju zatvorimo sa gazom i kuhinjskom gumicom. Staklenku okrenemo s otvorom prema dolje, ali ukoso, tako da sva suvišna voda može izaći. 

Vrlo je važno da sjemenke imaju dovoljno vlage, ali da nisu u mokrome, jer bi se mogla razviti buđ na njima. Ako se razvije buđ onda sjemenke ili klice bacite.  Nemojte se obeshrabriti i pokušajte ponovo. Također je važno da se sjemenke ispiru svaki dan, ovisno o vrsti, dva do tri puta. To se radi zato da se ispere buđ te potencijalni štetni mikroorganizmi. Ispiru se tako da se dva do tri puta ulije voda u posudu (teglu) i pažljivo procijede kroz gazu ii čistu cjediljku (ovisno o veličini sjemnke, recimo kinou je najbolje procijediti kroz gazu). Gazu zatim dobro isperite i vratite na staklenku koju postavite ponovo ukoso prema dole. Tegle sa klicama treba držati na mračnom mjestu, jer im je to prirodno (inače se prirodno razvijaju u zemlji). Zadnji dan, prije konzumiranja možete staviti klice na sunce da im se razviju mali listići. Potrebno je prosječno oko 2-4 dana da se sjemenka razvije u klicu idealnu za konzumiranje. Uvijek koristite samo organske sjemenke za klijanje. Ja sam najčešće koristila bobice pšenice ili kinou jer sam uzgajala klice prvenstveno za rejuvelac recept. I kupovala sam ih u dm-u.

Ljekovita svojstva klica

• Alfalfa klice preporučuju se djeci i odraslima. Prevencija su za nastanak osteoporoze i srčanih bolesti.
• Klice mung dala (mungo graha) čiste organizam od toksina i jačaju funkciju jetre.
• Klice badema povećavaju vitalnost organizma i vrlo su ukusne.
• Klice brokule su prave mineralno-vitaminske bombe. 
• Klice graška pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi, dok klice leće jačaju srce i imunitet.
• Klice pšenice potiču rad metabolizma i uklanjaju stres. Mogu ih jesti i djeca.
• Klice kinoe, zobi i raži jačaju otpornost organizma, dok klice rotkvice imaju protuupalno djelovanje.
• Klice slanutka jačaju rad gušterače, želuca i srca.