Povratak korijenima [ Mala škola biljaka ]

Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]

U posljednje vrijeme na blogu imam pravu malu revoluciju – a to je povratak prirodi, oživljavanje povezanosti sa prirodom, užitak i vrednovanje naizgled malih no istovremeno neprocjenjivih stvari. Ako smo nešto mogli naučiti tokom proteklih godinu dana, to je da ne uzimamo zdravo za gotovo mnogo toga što nam život čini svjetlijim, lakšim i kvalitetnijim. I što je najbolje od svega, te divne stvari su nam svima dostupne i besplatne su. Na nama je samo da prepoznamo njihovu vrijednost, da upoznamo upotrebu i iskoristimo je na najbolji mogući način. Sve što nam je potrebno je na dohvat ruke i to je upravo okosnica današnjeg teksta.

Voljela bih da se upoznate ili osvježite sjećanje o dobrobiti petnaest čudesnih biljaka – njihovo porijeklo, upotrebu kroz historiju, modernu upotrebu te mogućnost rješavanja određenih stanja koristeći se njihovim benefitima. Ovo zaista jeste povratak korijenima jer mnoge od biljaka o kojima će u nastavku biti riječ se nalaze i na našim livadama i šumama. U susret nam dolazi ljepše vrijeme, proljeće je idealno za povezivanje sa prirodom pa možda ovog proljeća malo češće budete u prirodi – ili donesete komadić prirode u svoj vrt ili dom. I sama planiram da u kuhinji uzgojim barem neke začine tako da je i to lijep mali projekat kojem se radujem

Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]

LAVANDA (lat. Lavandula) | cvjetajuća biljka iz porodice mente koja je lako prepoznatljiva po svom opuštajućem cvijetnom mirisu i krasnoj ljubičastoj boji. Vjeruje se da je njena upotreba potekla sa područja Mediterana, Bliskog Istoka i Indije sa historijatom koji nas vodi unazad čak 2,500 godina. Njeno ime potiče iz latinskog korijena “lavare” što bi doslovno značilo “oprati”. Možda najstarija zabilježena upotreba lavande vodi do Starog Egipta (tada je ulje lavande imalo ulogu u procesu mumifikacije). U starim vremenima se lavanda koristila kao sveta biljka. Postala je veoma popularna kao dodatak kupkama u više regija svijeta poput Perzije, Stare Grčke i Rima. Ove su kulture imale vjerovanje da lavanda pomaže u pročišćenju tijela i uma. Danas se ova umirujuća biljka često koristi u aromaterapiji upravo zbog svojih smirujućih svojstava. Krasna je kao kupka, u masažnim uljima, jastucima i jastučićima, kao miris za prostore ili parfem. Ipak, njena upotreba je zaista široka od tretiranja anksioznosti, nesanice, dpresije, glavobolje, mučnine, gubitka kose, akni, zubobolje, iritacija kože itd.

KOMORAČ (lat. Foeniculum vulgare) | aromatična biljka koja je također porijeklom sa područja Mediterana te se može koristiti u kulinarstvu ali i u medicinske svrhe. Koristi se kao sjemenka ili kao biljka. Možda je najpoznatija njegova svrha da jelima podari svježu aromu sličnu sladiću. Također se koristi u proizvodima za njegu te u sklopu alternativne medicine. Pošto najbolje uspijeva u suhom tlu uz velike vodene površine, možete ga pronaći u obalnim područjima te uz riječna korita. Stari Rimljani su ga zvali “foeniculum” što u prevodu znači mirisno sijeno. Komorač se dugo koristi kao medicinska biljka za širok dijapazon zdravstvenih stanja povezanih sa digestivnim, endokrinim, reproduktivnim i respiratornim sistemima ali i kao stimulans za dojilje. Istraživanja su pokazala da komorač sadrži zaštitne antioksidanse koji imaju vrijedno antimikrobno, antiviralno, protugljivično i protuupalno djelovanje. Niskokalorična je namirnica bogata vitaminom C, kalijem te manjim dijelom je bogat manganom, kalcijem, željezom i skupinom B vitamina.

BOROVNICA (lat. Cyanococcus) | cvjetajući grm sa kojeg svi volimo ubirati slatko-kisele plodove duboke plavo-ljubičaste boje. Veoma često ih nazivaju super namirnicama jer su izrazito bogate antioksidansima. Potiču iz Sjeverne Amerike i kao divlje bobičasto voće se koriste od davnina u pripremi čorbi, gulaša i supa. Njihov kiselkasti ukus prva ja teško mogu zamisliti u bilo čemu osim u dezertu ali činjenica je da su se originalno koristile u slanim jelima. Danas su nam ipak nešto bliže kroz mafine, palačinke, kolače, peciva, tart kolače i sl. Indijanci su ih nazivali “zvjezdanim bobicama” te su ih smatrali poklonom Velikog Duha. Različiti dijelovi biljke su se koristili u medicinske svrhe – recimo od lišća se pripremao čaj za koji se smatralo da djeluje pročišćujuće na krv a sok od borovnica se koristio kao tretman za kašalj. Bobice su se sakupljale i čuvale u zalihama tokom zime, kako bi se izbjegla nestašica. Sjajan su izvor vitamina C koji štiti ćelije od oštećenja, pomaže organizmu da apsorbuje željezo te potiče proizvodnju kolagena u koži. Borovnice također sadrže određena topiva vlakna koja pomažu probavi.

MENTA (lat. Mentha) | pripada Lamiaceae porodici u koju se ubraja 15-20 vrsta biljki (među njima nama poznate peppermint i spearmint vrste). Popularna je biljka koja se koristi svježa ili sušena u raznim jelima. Proizvođači pasti za zube, žvakaćih guma, slatkiša i njegujućih proizvoda često koriste ulje mente. Kod nas nije često da se menta koristi u kulinarstvu ali pročitala sam da pomaže obogatiti aromu jela kada ljudi žele smanjiti unos soli i šećera. Tokom historije, ljudi su koristili različite vrste mente u medicini. Različite vrste biljke nude širok spektar antioksidativnog djelovanja te potencijalne zdravstvene dobrobiti, pogotovo za osobe koje pate od IBS sindroma (Irritable Bowel Syndrome ili tzv. leaky gut). Lišće mente je bogato antioksidansima i fitonutrijentima, vitaminom A, vitaminom C i B kompleksom, fosforom, kalcijem te posjeduje antibakterijska svojstva. Menta je jedan od izvora željeza i mangana, čime popravlja nivoe hemoglobina te djeluje pozitivno na moždane funkcije.

GINSENG (lat. Panax) | porijeklom iz Koreje i koristi se preko 2,000 godina. Također raste u dijelovima Kine i Sibira, ginseng je zaista jedinstven. Spororastuća kratka biljka sa mesnatim korijenom se klasifikuje na tri načina, ovisno o tome koliko dugo je rasla na: svježi, bijeli ili crveni. Svježi ginseng se bere prije 4 godine rasta, bijeli između 4-6 godina a crveni nakon 6 ili više godina rasta. Izvjesno je da postoji više vrsta ginsenga ali su možda najpopularnije vrste američki ginseng (Panax quinquefolius) i azijski ginseng (Panax ginseng). Oni se razlikuju po koncentracijama aktivnih komponenti i djelovanja na ljudsko tijelo. Vjeruje se da američki ginseng ima opuštajuće/ relaksirajuće djelovanje, dok azijski ginseng ima okrepljujuće djelovanje. U ginsengu se nalaze dvije bitne komponente: ginsenosidi i gintonin. One su zaslužne za poznato djelovanje ginsenga po zdravlje. Tradicionalno ima veoma široku upotrebu ali najistaknutije su da jača imunitet a postoje indikacije da specifična vrsta američkog ginsenga ublažava simptome gripe kod odraslih. Reguliše šećer u krvi te poboljšava fokus. Postoje dokazi da ginseng pruža kratkoročni boost koncentraciji i učenju.

BOSILJAK (lat. Ocimum basilicum) | porijeklom iz Indije, Azije i Afrike, za bosiljak se vjerovalo da je sveta i plemenita biljka. Ustvari, sam naziv mu potiče iz grčke riječi “basilikhon” što znači kraljevski. Danas bosiljak raste diljem svijeta i mnogi ga uzgajaju u vrtu ili u kuhinji. Ova mirisna biljka se široko koristi kao začin jelima te ima ključnu ulogu u italijanskoj i tajlandskoj kuhinji. Postoji više od 60 vrsta bosiljka od kojih je slatki bosiljak najčešće korištena. Svaka vrsta ima neku specifičnost na primjer, limunasti bosiljak zaista ima kiselkasto-limunastu aromu dok mentolasti bosiljak ima kao što očekujete – mentolastu aromu. Bogat je vitaminima i mineralima, kao i antioksidansima poput luteina, zeaksantina, beta-karotena i beta-kriptoksantina. Neke od ovih komponenti mogu isčeznuti uslijed sušenja i upravo zato se preporučuje korištenje svježeg bosiljka. Dio biljke koji se koristi u medicinske svrhe raste iznad zemlje. Koristi se za tretiranje stomačnih grčeva, gubitka apetita, bubrežnih problema, retencije tekućine u tijelu, prehlada te crijevne probleme.  Također ga koriste za tretiranje ujeda zmije i insekata.

ĐUMBIR (lat. Zingiber officinale) | biljka koja potiče iz toplijih dijelova Azije poput Kine, Japana i Indije ali sada se uzgaja i u dijelovima Afrike te Južne Amerike. Također je uzgajaju i na Bliskom Istoku u medicinske ali i u kulinarske svrhe. Ima lisnate peteljke i žućkasto-zelene cvjetove te je u srodstvu sa kurkumom i kardamomom.. Svi smo sigurno do sada upoznati da se za začin koristi njegov korijen. Najčešća upotreba je za tretiranje mučnine i povraćanje. Također pomaže ublažiti menstrualne grčeve, osteoartritis, dijabetes, migrene i glavobolje. Obično se može pronaći svjež, sušen, u prahu, u formi ulja ili soka. U kulinarstvu je veoma koristan za poboljšanje ukusa jelima. U proizvodnji se đumbir koristi kao miris u sapunima i kozmetici. Jedna od hemikalija u đumbiru ima upotrebu kao laksativ te u lijekovima za liječenje nadutosti i žgaravicu. Antioksidansi koje sadrži također mogu biti korisni u prevenciji i tretiranju artritisa, inflamacije i infekcija. 

ŠIPAK/ NAR (lat. Punica granatum) | slatko-kiselo voće je dobro poznato kao zdravo i ukusno. Dok mu debela crvena kora nije jestiva, stotine sočnih sjemenki zato jeste i mogu se dodati salatama, zobenim kašama i drugim jelima. Cijeđeni sok od nara je naročito popularan – i sa razlogom. Nar raste na drveću kojem je potrebno dosta toplote kako bi sazrio. Nar potiče sa Bliskog Istoka i nekih azijskih zemalja. Nar u sebi ima do tri puta više antioksidansa od zelenog čaja ili crnog vina. Da se podsjetimo, antioksidansi nam štite ćelije od oštećenja i prevencija su raznim oboljenjima ali ujedno smanjuju i upalne procese te efekte starenja. Ovo bogato voće se čak naziva i božanskim jer se najčešće spominje u teološkim knjigama. Osim što ima antioksidativno djelovanje, bogato je vitaminima A, C E kao i folnom kiselinom. Sadrži dvije komponente – punicalagin i punicinsku kiselinu, koje su većinski zaslužne za moćne benefite nara. Svakodnevna konzumacija nara ( kroz sjemenke ili sok) vjeruje se da jača imunitet, povoljno djeluje na dijabetes tipa 2, održava krvni pritisak normalnim, balansira probavu te čini kožu ljepšom.

RUZMARIN/ RUŽMARIN (lat. Salvia rosmarinus) | još jedna biljka porijeklom sa Mediterana, prepoznatljivih je igličastih listova te ima dugu historiju korištenja u kulinarske, aromatične ali i tradicionalno herbalne svrhe te ayurvedskoj medicini. Ova mirisna biljka ima topao, gorak ukus te obogaćuje brojna jela kao začin. Također se može koristiti u formi čaja, eteričnog ulja ili tečnog ekstrakta. Ruzmarin nije poznat samo po svojoj aromi i mirisu već sa sobom nosi cijeli niz zdravstvenih benefita: Dobar je izvor željeza, kalcija, vitamina A, C i B kompleksa. Posjeduje protuupalne komponente i antioksidanse za koje se vjeruje da jačaju imunitet te poboljšavaju cirkulaciju krvi. Za ruzmarin se vjeruje da je kognitivni stimulans te da poboljšava pamćenje, inteligenciju i fokus. Sama njegova aroma je povezana sa boljim raspoloženjem i smanjenjem stresa kod osoba sa hroničnom anksioznošću ili disbalansom hormona stresa. Ulje ruzmarina se poznato kao prevencija kod gubitka kose, da usporava pojavu sijedih vlasi te je tretman suhog tjemena i peruti. Veoma često se koristi za tretiranje probavnih problema ali i gubitka apetita. Ruzmarin je naročito moćan u borbi protiv bakterijskih infekcija.

HAMAMELIS (lat. Hamamelis virginiana) | biljka slična drveću porijeklom iz Sjeverne Amerike i dijelova Azije. Lišće, kora i grančice se koriste u medicinske svrhe. Nama je možda najpoznatiji u formi tonika za lice (vodica za lice od hamamelisa) koja se dobija destilacijom sušenog lišća, kore te grančica hamamelisa. Oralno se uzima kao lijek za dijareju, tuberklozu, prehlade, groznice. Nekada se direktno nanosi na kožu da bi ublažio svrab, bol i oticanje (upalu), potom se koristi za tretiranje upale oka, povrede kože, varikozne vene, modrice, manje opekotine, akne, osjetljivo tjeme itd. U proizvodnji se ekstrakt hamamelisa, ekstrakt njegove kore te vodica od hamamelisa koriste kao astringenti kako bi zategnuli kožu. Koriste se i u nekim lijekovima koji usporavaju krvarenje (lijekovi za ubode i ugrize insekata, probijanje prvih zubića kod mališana, svrab, iritacije i sl.). Hamamelis sadrži tanine – to su komponente koje mu daju astringentno djelovanje. To znači da pomaže tkivu kože da se zategne. Kao što sam spomenula, njegova najpoznatija uloga u beauty industriji jeste u vidu tonera koji čisti i zateže kožu i pore. 

NEVEN (lat. Calendula officinalis) | biljka koja pripada porodici Asteraceae i porijeklom je iz mediteranske regije Evrope iako se može pronaći diljem svijeta (recimo u SAD-u i Kanadi). Ona je cjelogodišnja biljka koja lako uspijeva u tlu koje je umjereno plodno, sa dobrom drenažom i ima mnogo sunčeve svjetlosti. Može se uzgajati i u vrtu ali i u saksijama. Mirisno lišće privlači leptire a latice se mogu konzumirati i koristiti u kulinarstvu. Ulje nevena se dobija tako što se cvjetovi potapaju u ulju poput maslinovog ili kokosovog. Ulje se može samostalno koristiti ili kao sastojak za kreme, masti, balzame i losione. Od njega se također mogu pripremati tinkture, čajevi i kapsule. Njegove uske latice žarko narandžaste ili žute boje se često opisuju kao zrake sunca. Neven se često koristi u kozmetici, sapunima, šamponima, kremama za tijelo, mastima za tretiranje opekotina. Može se konzumirati i nanositi putem kože. Cvijet nevena se koristi kao prevencija mišićnim grčevima, smiruje inflamaciju, potpomaže zacjeljivanje rana. Također je koristan kod tretiranja krvarenja iz nosa, varikoznih vena i konjuktivitisa. 

MATIČNJAK (lat. Melissa officinalis) | još jedna biljka iz porodice mente. Često se od nje priprema čaj, marinira se piletina ili riba te se pripremaju peciva ili džemovi. Matičnjak također tretira niz oboljenja koja pogađaju digestivni trakt, nervni sistem i jetru. Upotreba matičnjaka datira do 14-tog stoljeća kada su časne sestre od njega pripremale tonik, popularno poznat kao Carmelite vodica. Danas se matičnjak koristi u tradicionalnoj medicini kao digestivni tonik i za lakši san. Može se konzumirati kao čaj, uzimati kao suplement (dodatak prehrani), u vidu ekstrakta ili se nanosi na kožu u formi balzama i losiona. Eterično ulje matičnjaka je popularno u aromaterapiji, u sklopu koje ima umirujuće djelovanje i uklanja stres. Ima limunastu aromu te se nerijetko kombinira sa drugim biljkama. U kulinarske svrhe se ekstrakt i ulje koriste za dodavanje arome. Matičnjak se koristi za olakšanje nesanice, anksioznosti, loše probave, demencije itd. Sunčeva svjetlost uobličena u biljci, matičnjak pomaže kod osjećaja nemira, neraspoloženja i nervne iscrpljenosti. Za bolje raspoloženje je potrebno samo protrljati list matičnjaka između prstiju i udahnuti njegova citrusna ulja.

KOPRIVA (lat. Urtica dioica) | kopriva je biljka čije porijeklo vodi do Evrope, Sjeverne Afrike i dijelove Azije no danas raste u cijelom svijetu. Postoje podvrste koje žare putem dlačica kojima su im obloženi listovi i peteljke. Ove dlačice se ponašaju kao minijaturne hipodermijske iglice koje injektiraju histamin, folnu kiselinu i ostale supstance koje izazivaju crvenilo i bol. Za ova svojstva neki vjeruju da imaju dobrobiti. U ranoj anglosaksonskoj i evropskoj medicini, kopriva koja žari se koristila kao tretman za reumu, influenzu te poremećaje urinarnog i digestivnog trakta. U nekim slučajevima se od nje izrađivao medicinski tonik a nekada su peteljke i lišće prislanjali na bolne zglobove i mišiće. U tradicionalnoj kineskoj medicini, kopriva koja žari je poznata kao xun mao. Pored medicinskih svojstava, kopriva se koristi u kulinarstvu, za prehranu životinja te proizvodnju piva od koprive (popularnog u Velikoj Britaniji). Alternativna medicina uzima da kopriva koja žari može smanjiti bol i inflamaciju povezanu sa infektivnim i neinfektivnim stanjima. Tako se navodi da se koprivom tretiraju; bol u mišićima i zglobovima, ekcem, artritis, anemija, urinarne infekcije.

KAMILICA (lat. Matricaria chamomilla) | cvjetajuća biljka Asteraceae porodice je porijeklom iz Evrope i Zapadne Azije, no sada raste u cijelom svijetu. Miris blago podsjeća na jabuku, što bi objasnilo i njen naziv – kamilica je grčka riječ za jabuku Zemlje. Postoje dvije različite vrste kamilice: njemačka i rimska kamilica. Njemačka je ta za koju se smatra da je ima veću potenciju te ima široku upotrebu u medicinske svrhe – te ćemo o njoj čitati u nastavku. Kamilica se koristi kao biljni lijek još od Hipokratova vremena (za njega se smatra da je otac medicine). Spisak stanja i oboljenja za koja se kamilica koristi je pozamašan. Uključuje groznicu, glavobolju, probleme sa bubrezima, jetrom i mjehurom, probavne probleme, mišićne grčeve, anksioznost, nesanicu, kožne iritacije, masnice, reumatske bolove, inflamaciju, menstrualne probleme itd. Samo ime genusa Matricaria, potiče od latinske matrice koja označava maternicu – pošto se kamilica kroz historiju koristila za tretiranje problema ženskog reproduktivnog sistema. Nijemci je nazivaju “alles zutraut”, što znači sposobna za sve. I zaista, kamilica je svojevrsni medicinski selotejp još prije pojave MacGyvera. U moderna vremena se kamilica obično konzumira kroz čaj za smirenje anksioznosti, nesanicu i probavne probleme.

CIMET (lat. Cinnamomum Verum) | začin koji nam dolazi sa grana drveća iz Cinnamomum porodice. Porijeklom je iz Kariba, Južne Amerike i Jugoistočne Azije. Ljudi su koristili cimet još od 2000 godine prije nove ere u Starom Egiptu, gdje je bio veoma cijenjen. U srednjovijekovnim vremenima su doktori sa njim liječili stanja poput kašlja, artritisa i upaljenog grla. Sada je (poslije bibera) drugi najpopularniji začin u Evropi i SAD-u. Kao začin, cimet se koristi u formi praha ili cijelim rolnicama kore. Također se koriste eterično ulje cimeta a moguće ga je nabaviti u formi suplementa. Postoje dvije glavne vrste cimeta: cassia i Ceylon. Imaju potpuno različite nutritivne profile. Cimet tamnije boje (cassia) se češće koristi komercijalno i raste u JI Aziji. Ipak, cejlonski cimet se smatra poželjnim i “pravim” cimetom. Neka istraživanja sugerišu da komponente u cimetu posjeduju antioksidativna, protuupalna, antidijabetička i antimikrobna svojstva. Čak da pružaju zaštitu od kardiovaskularnih oboljenja. Mi ga najčešće koristimo u dezertima, pecivima, kašama, palačincima i toplim napitcima. Međutim i ekstrakti iz kore, lišće, cvijeće, voće te korijen cimeta se isto tako koriste u medicini. 

Sada kada smo se upoznali sa čak petnaest biljki čije djelovanje inspiriše i impresionira – neke od njih koristimo često a na neke nije na odmet da se podsjetimo – nadam se da ste inspirisani usmjeriti pojedine biljke i njihovu moć tamo gdje želite i gdje je potrebna. drogerie markt BiH tokom mjeseca januara i februara putem svoje kampanje “Vjerujem u snagu biljaka” želi da podijeli saznanja o dobrobitima biljaka za naše tijelo i duh. Pošto imam sreću da već dugi niz godina sarađujem sa dm-om na raznim projektima, drago mi je bilo što sam dio i ove kampanje koja je tako srodna sadržaju na blogu. Od adaptogena do nervina, namirnica kroz paletu boja pa do recepata sam uvijek osjećala i dijelila sklonost ka prirodi te sam mnogo toga dobrog naučila informisanjem o silnim darovima prirode kojima smo počašćeni. Ovog puta sam izdvojila petnaest najinteresantnijih čije benefite možemo crpiti iz mnogih proizvoda u ponudi dm prodavnica. U nastavku sam izdvojila par koji su me dojmili te sam ujedno smiksala i DIY biljni piling za koji znam da će vas oduševiti!

  • alverde losion za tijelo, lavanda – krasno kremast a lagan losion za tijelo kojeg krase prirodni sastojci a kojeg osim hidratacije kože koju pruža volim koristiti pred spavanje. Idealno bi bilo nakon tuširanja u kožu nježnim pokretima umasirati alverde losion sa lavandom te se ušuškati sa nekim dobrim čajem i knjigom. Dobar san je zagarantovan.
  • alverde sensitiv krema za ruke, kamilica i konoplja – krema za ruke koja je utjelovljenje nježne i smirene kože. Ima veoma blag, veoma prijatan miris te je nježna što je čini idealnom i za nas sa rukama čija je koža osjetljivija te sklona isušivanju i iritacijama. Odlično popravlja stvar ako često koristimo antibakterijske sapune/gelove za ruke.
  • alverde krema za ruke i nokte, neven i aloe vera – također odlična krema za ruke koju nosim u torbi jer njena nemasna formulacija je čini odličnom za korištenje u pokretu. Jako fino njeguje zanoktice i spriječava njihovo isušivanje zahvaljujući hranljivom nevenu a iako nije previše “teška” dobro hrani i kožu ruku te smiruje eventualno crvenilo uslijed hladnoće.
  • alverde sensitiv deo roll on kamilica i aloe vera – super prefinjen nježni i prirodni roll-on kojeg koristim i nakon depilacije pazuha. Poput baršuna svojom kremastom formulacijom obgrli osjetljivu kožu pazuha, ne isušujući je i ne iritirajući je. Pošto je tako nježan odgovara mi tokom hladnijih mjeseci a miris ima dobar balans kremastih i osvježavajućih nota.
  • alverde šampon za masnu kosu, kopriva i matičnjak – moj stari/novi favorit kojem jednostavno nema premca. Za tanku kosu koja je sklona mašćenju pri tjemenu je prava stvar a ne isušuje krajeve kose, tako da uspijeva doskočiti specifičnim potrebama “mješovite” kose. Matičnjak smiruje tjeme a korpiva umiruje inflamaciju te potiče cirkulaciju. Pošto ne sadrži SLS, savršen je po svim tačkama.
  • alverde balzam za usne, neven – možda i najbolji budget-friendly balzam za usne koji sam pronašla u dm-u. Mnogo fino klizi preko usana, štiteći ih od isušivanja, ostavlja lijep osjećaj – ne previše “težak” niti ljepljiv već baš ugodan. Sunčani neven je taj koji hrani, mazi i pazi a sa njim nikada nema greške.
  • alverde ulje protiv celulita, limun i ruzmarin – ranije sam trošila bočice i bočice alverde ulja od divlje ruže za tijelo jer mi je ta cijela linija prekrasna i iznova me oduševi kada god joj se vratim. Ipak, mislim da mi je promakao skriveni dijamant a to je ovo ulje protiv celulita. Pomislila bih da je u pitanju neki marketinški trik, ali nakon što se informišete o djelovanju ruzmarina – počinje mi imati smisla ovo ulje. Djeluje protuupalno i potiče cirkulaciju. Pa ako uspijeva potaći cirkulaciju tjemena dovoljno da stimuliše rast kose onda možda nije besmisleno biti uporan sa njim? Budem javila utiske nakon malo dužeg korištenja!

DIY BILJNI PILING ZA STOPALA

  • 2 supene kašike kamene ili kristalne soli
  • 1 supena kašika bio kokosovog ili alverde ulje protiv celulita, limun i ruzmarin
  • lavanda ili neven (svježi ili sušeni, potrebni su cvjetovi)
  • eterično ulje po želji (ja sam koristila dm Profissimo ulje nana/ menta)

Osim toga:

  • Tučak
  • Kašika
  • Mala staklena posuda
  • Zdjelica (za miješanje)

Dvije supene kašike soli usuti u zdjelicu i preliti ih sa supenom kašikom ulja po želji. alverde ulje za celulit mi se dopalo zbog toga što sadrži ruzmarin a koji je poznat po poticanju cirkulacije. Željela sam da piling osim masirajućim pokretima stopala zagrije i uljem ruzmarina (koje je drugi sastojak u ovom ulju tako da je dobro zastupljeno). Osim djelovanja, znam da se arome ruzmarina i lavande jako dobro slažu sa mentom tako da su i njihove mirisne note u harmoniji što piling čini posebno prijatnim. Nakon što kašikom izmiješamo so sa uljem, dodati cvjetove sa jedne grančice sušene lavande. Ukoliko nemate lavandu možete koristiti neven. Kašikom ili tučkom dobro izmiješati lavandu sa natopljenom soli i na kraju dodati 2 kapi eteričnog ulja nane/ mente. Posebno su pogodna ulja grejpa, bergamota ili limuna koja dodatno mogu stimulirati učinkovitost smjese. Gotovi piling usuti u malu staklenu posudu (idealno bi bilo da ima poklopac) i gotov je DIY biljni piling. Prije pilinga, svakako se preporučuje ledena kupka za stopala koja poboljšava tjelesnu cirkulaciju. 

Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]
Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]
Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]
Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]
Povratak korijenima  [ Mala škola biljaka ]

*u saradnji sa drogerie markt BiH

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.


Looking for Something?