Medicinske ili adaptogene gljive se koriste u tradicionalnim i narodnim recepturama lijekova još i prije početka računanja nove ere. Vjerovatno ste čuli za Ötzi, jedno od najstarijih tijela koje je pronađeno smrznuto u ledu a datira otprilike oko 3300 pr.n.e (pronađeno je u alpskom glečeru 1991. godine). Ötzi je sa sobom imao dvije različite vrste gljiva iz svog vremena. Jedna je bila gljivica koja raste na kresivu a sposobna je bila da zadrži toplotu uglju kako bi se olakšalo ponovno paljenje vatre nakon više sati. Druga je bila medicinska brezina polipora koja se koristila za tretiranje parazita i drugih infekcija.
Iz egipatskih hijeroglifa se moglo vidjeti da je njihovo društvo gledalo na gljive kao na biljke besmrtnosti. Gljive su originalno konzumirali faraoni i plemstvo te im je dat naziv “sinovi bogova” a na umjetničkim djelima su prikazivane kako su polate na planetu kroz snopove svjetla. Koliko god ovaj historijski osvrt bio interesantan, hajde da se vratimo na medicinsku upotrebu gljiva.
Znate koliko sam očarana adaptogenima i zaista cijenim njihovo blagotvorno djelovanje na ljudski organizam. Sada sam htjela da pažnju posvetim adaptogenim gljivama, zajedno sa njihovim vrstama narodne i medicinske upotrebe. Za sve vas kojima je riječ “adaptogen” novost, ukratko, riječ je o netoksičnim biljkama koje pomažu tijelu da se prilagodi višestrukim stresorima – primarno pružajući tijelu zaštitu (kao i umu) od štetnih efekata stresa, pri tome pomažući da tijelo postigne homeostazu.
1. Chaga
Chaga je gljiva koja primarno raste na drveću breze te se tradicionalno koristi stoljećima u Sibiru i drugim dijelovima Azije kao lijek koji jača imunitet te poboljšava uopšteno zdravlje. U Istočnoj Evropi se tradicionalno koristi za tretiranje različitih zdravstvenih problema poput stomačnih. Nedavna istraživanja (doduše na životinjskim subjektima) su pokazala da chaga može pomoći smanjiti inflamatorna jedinjenja poput nitričnog oksida i cikooksinegaze. U drugom istraživanju je ekstrakt chage na bazi vode iskazao antiviralno svojstvo protiv uobičajenih infekcija (poput gripe). Chaga je također bogata antioksidansima. Smanjuje oštećenja uslijed djelovanja slobodnih radikala, bori se protiv upala i infekcija, jača imunitet te štiti od stresa i anksioznosti.
2. Shiitake
Shitake gljive su jedna od najčešće kultivisanih vrsta gljiva, odmah nakon šampinjona – to je pozitivno jer je do njih lakše doći. Medicinska upotreba shiitake gljiva datira barem oko 100 godina n.e u Kini kada su upotrijebljene kao tretman za oboljenja gornjeg disajnog trakta, za povećanje energije, smanjenje umora te kao eliksir za za poboljšanje chi-ja. I kao malo iznenađenje, također su ih koristili za usporavanje znakova starenja. Danas se najčešće koriste u kulinarstvu a srećom po nas, također djeluju tako da snižavaju holesterol te štite zdravlje srca, prema istraživanju iz Japana.
3. Maitake
Maitake gljive su dobro poznate po visokoj koncentraciji blagotvornih beta-d-glucana, do kojih se dolazi kroz ekstrakciju vodom. Polisaharidi iz maitake gljiva pomažu kod kontrole šećera u krvi kod dijabetičara. Također smanjuju holesterol, popravljaju krvni pritisak a korisni su kod kontrole i balansa tjelesne težine. Pomažu kod probave, jačaju imunitet i još jedan su imunomodulator.
4. Reishi
Toliko postoji zapisa o benefitima reishi gljiva da mnogi doktori sa područja Azije koriste reishi gljive rame uz rame sa farmaceutskim lijekovima na prvoj liniji liječenja autoimunih oboljenja. U današnje vrijeme se reishi često spominje u smislu da posjeduje antibakterijsko, antiviralno pa čak i djelovanje protiv tumora i kancera. Smatra se imunomodulatorom, poboljšava energiju i mentalnu oštrinu te smanjuje stres i anksioznost. Preliminarna ćelijska istraživanja su pokazala da polisaharidi i triterpeni iz ekstrakta reishija mogu pomoći kod smanjenja viška masnih naslaga te da balansiraju šećer u krvi upravo zbog njihove sposobnosti da regulišu alfa-glukozidazu (enzim odgovoran za razlaganje škroba u šećere).
5. Lavlja griva (Lion's Mane)
Lavlja griva je vrsta gljive koja sa vremenom sve više privlači pažnju zbog potencijalnih neurozaštitnih svojstava. Nerve Growth Factors (NGFs) koji su pronađeni u ovoj vrsti gljive moguće da imaju sposobnost regeneracije i zaštite moždanog tkiva/ moždanih neurona. Do sad je otprilike desetak istraživanja objavljeno upravo na temu neurozaštitnih benefita Lavlje grive. U sklopu jedne manje studije je tokom 16 sedmica 3 puta dnevno ljudskim subjektima dozirano 250 mg u formi tableta, od čega je 96% sastava bila Lavlja griva. Osobe koje su uzimale Lavlju grivu su imali značajno bolje rezultate na skali kognitivne funkcije u odnosu na subjekte koji su dobijali placebo. Još jedna manja studija je pokazala da ova gljiva u nekim slučajevima ima potencijal za smanjenje depresije i simptoma anksioznosti.
6. Cordyceps
Kordiceps je medicinska gljiva koja je cijenjena prvenstveno zbog svoje izuzetne sposobnosti da poboljšava energiju i smanjuje umor. U samom je centru tradicionalne kineske medicine već dugih 1,300 godina te se koristi kao supertonik u svrhu dugovječnosti. Ima sposobnost da boosta kisik i njeno djelovanje na respiratorne bolesti je jako dobro dokumentovano. Jedna životinjska studija koja je sprovedena u Kini pokazala je da ekstrakt kordicepsa može uvećati antioksidanse bogate β-glucanssuperoxide dizmutazom kao i glutathione peroxidazu. Ova gljiva ujedno smanjuje inflamatornu monoamine oxidazu kao i aktivnost lipidne peroxidaze, što čini da starimo. Još jedno istraživanje ovaj put na ljudskim subjektima je pokazalo da se kordiceps ponaša kao adaptogen tj. da balansira hormone.
6. Šarena tvrdokoška (Turkey tail)
Smiješno prevedenog naziva, šarena tvrdokoška je bogata polisaharidima i triterpenima zbog kojih ima imunomodulirajuća svojstva. Ono što je čini drugačijom u odnosu na ostale adaptogene gljive jesu dva jedinstvena beta-glukana: polisaharid krestin (PSK) i polisaharid peptin (PSP). PSK je privukao svjetsku pažnju zbog antikancerogenih svojstava, čime se počela praviti korelacija između gljiva i njihovog djelovanja na maligna oboljenja.
7. Agaricus
Agaricus Blazei je oslikana na freskama i glinenim fragmentima još iz vremena Azteca. Ova gljiva je bila jedan od nutritivnih temelja za urođenike područja Amazona. Istraživanja su pokazala da je moćan booster za imunitet uz blagotvorno djelovanje na jetru i srce. Povoljno djeluje i na digestivni trakt, imunomodulator je i ima izniman nutritivni profil: sadrži 18 različitih aminokiselina, 10 različitih minerala, 16 različitih vitamina, linolensku kiselinu i polisaharide: 1-3/1-6 beta-glukane)
Kako na siguran način koristiti adaptogene gljive?
Vani se uvijek savjetuje konsultacija sa porodičnim doktorom ili specijalistom ali mislim da smo svjesni kako većina nas nema osobe od povjerenja i znanja koje bi bile upoznate sa djelovanjem adaptogena. Lično sam češće vodila konstruktivne razgovore na temu adaptogena sa samo par farmaceuta – ako imate nekoga kome se možete obratiti, onda čuvajte tu osobu jer zaista vrijedi. Još bolje ako imate i nekog specijalistu na kojeg se možete osloniti ali nažalost, bojim se da je većina nas u BiH u takvoj situaciji da se povjerenje u njihovu struku izgubilo (pogotovo od pojave pandemije).
Ono što možete uraditi prije nego odlučite koristiti bilo adaptogene gljive ili neki drugi suplement, jeste da pročitate što više o njemu. Obratite pažnju na kontraindikacije ukoliko imate neko zdravstveno stanje ili pijete određene lijekove. Obično su adaptogeni sigurni za korištenje ali posebna pažnja se preporučuje ukoliko imate problema sa štitnom žlijezdom, pijete antidepresive, imate probleme sa grušanjem krvi, trudnica ste, dojilja a da ne spominjem kako djecu treba izostaviti u potpunosti.
Ukoliko ste se već odlučili za adaptogenu gljivu, preostaje vam da odaberete hoćete li je uzimati u formi praha, kapsulama, kao ekstrakt ili kao namirnicu. Uvijek je poželjno koristiti organske adaptogene gljive i od provjerenih proizvođača. Možete ih čak i sami uzgajati ako za to imate interes i mogućnosti.
Brzi adaptogeni čoko puding od batata
1 batat sredne veličine (ispečen, oguljen i ugrubo izrezan), masnoća od jedne konzerve kokosovog mlijeka, cca 30 grama kakaa u prahu, 3-4 supene kašike agava ili javorovog sirupa, 1 supena kašika maca ili ashwagandha praha, 1 kafena kašika chaga praha
Sve sastojke ubaciti u Nutribullet ili jači blender te blendati dok se ne dobije fina, gusta tekstura. Servirati možete odmah jer ovo je zaista brzi puding. Ukrasite ga sa cacao nibs mrvicama ili voćem po preferenci a možete ga držati u frižideru sat vremena ako želite da puding poprimi mousse teksturu.
* da bi dobili odvojenu mast od kokosovog mlijeka, konzervu držite u frižideru preko noći.
