Najbolje alternative kafi [ + zašto ih trebate isprobati ]

Najbolje alternative kafi [ + zašto ih trebate isprobati ]

Sjećam se da dok sam prolazila ulicom nekada prošle godine čula sam nekoga da spominje bezkofeinsku kafu – i sa predrasudom sam pomislila kako je to besmislen koncept. Ne lezi vraže, evo mene dok tipkam članak upravo o bezofeinskim alternativama za kafu. Karma, eh? Zašto bi se neko odlučio za bezkofeinsku kafu ili neku drugu alternativu kafi? Zaista nimalo intuitivno pitanje za sve nas koji živimo u zemlji u kojoj je ispijanje kafe ćejf i neka vrsta kulture. Ide se na kafu najviše zbog druženja, to se podrazumijeva. Ironija je da kao osoba odrasla u samom centru hardcore ispijača kafe (aka sarajevskoj Baščaršiji) nisam ni pila kafu dok se nisam zaposlila.

Sada nakon toliko godina koliko radim u dnevnim ali i noćnim smjenama koje su jako duge jer traju 12 sati u komadu, mogu reći da je takav rad moguć bez ispijanja kafe. Malo zapne oko podneva i recimo oko 4 sata (ujutro i navečer, to je krizni period) ali nije ništa strašno. Na većinu tih kafa koje i popijem na poslu odlučim se radi druženja. Nisam neko ko osjeća fizičku potrebu za kafom ali sam više puta osjetila onu kofeinsku drhtavicu kada bih pretjerala sa njom – mislim da mi je rekord 10 šoljica tokom smjene. Sada kada ovo pročitam, bude mi drago što više nemamo kafe aparat jer to je bilo bespotrebno pretjerivanje.

Pa, šta je onda potaklo moje interesovanje i želju za alternativama kafi? Recimo da sam se uhvatila kako prebrojavam koliko sam miligrama kofeina unijela jednog dana – i šokirala sam se. Od bezazlene kafe, opuštajućeg čaja pa do pre-workout energetskih napitaka koji daju boost prije treninga… sve skupa je počelo da zalazi u neke za moj pojam nezdrave količine. Iako nisam osjetila ni drhtavicu, niti kompulsivni osjećaj potrebe kada preskočim kafu – jednostavno sam poželila da barem ograničim unos kofeina. I tako sam se našla u priči o bezkofeinskoj kafi koja mi više nije zvučala smiješno. Izvini random prolazniče, tvoja ideja uopšte nije besmislena.

Ljudi imaju potrebu da je smanje ili izbace iz puno razloga – zbog upotrebe nekih lijekova, nesanice, krvnog pritiska, inzulinske rezistencije, anksioznosti, prelaska na homeopatske terapije, žgaravice uslijed kiselosti kafe ili pošto kofein smeta apsorpciji željeza osobama koje pate od anemije nije loše smanjiti kofein. Jedna šoljica kafe sadrži 95 mg kofeina – nekome i jedna šoljica može izazvati nervozu a neko ne osjeti njeno djelovanje. Ima ljudi koji uživaju u ritualu ispijanja kafe i nije im u pitanju nikakva ovisnost već pravi gušt. U tom slučaju ne vidim razlog za uskraćivanje tog gušta. Ali ako nakon preskočene kafe osjetite glavobolju i ne možete funkcionisati kako treba, možda ste razvili kofeinsku ovisnost – a to već nije idealno.

Najbolje alternative kafi [ + zašto ih trebate isprobati ]

Isprobala sam mnogo toga što se smatra kofeinskim ali i bezkofeinskim alternativama kafi – mogu iz iskustva reći da pronalazak idealne alternative ovisi o tome šta volite u vezi kafe. Ako je to njena aroma, onda treba potražiti nešto sa bogatim i kompleksnim ukusom. Ako najviše volite toplotu i smirujuće djelovanje onda je bitno da je ono čime započinjete jutro toplo kako bi se zagrijali. Ako vam je neophodan kofeinski kick, onda bi trebao biti dijelom potrage za alternativom ukoliko inače sa kofeinom ne pretjerujete. Nekada su ove alternative bile prilično nezanimljive kada su se pojavile davnih 1890-tih ali do sada su se dobro usavršile te je izbor bolji.

ČAJEVI

  1. Matcha čaj – matcha je zeleni prah koji se dobije kada se samelju mladi listovi zelenog čaja i super je zamjena za kafu. On sadrži kofein kao i L-theanine (aminokiselinu koja opušta um). Ova kombinacija izgleda ima i pozitivno djelovanje ka kognitivne funkcije kao i na raspoloženje.
  2. Zeleni čaj – zeleni čaj je minimalno prerađen i sa sobom nosi možda i najviše zdravstvenih dobrobiti od svih čajeva. Osim što je dobar po srce i može pomoći ublažiti probleme tip 2 dijabetesa, kofein koji sadrži ubrzava metabolizam i popravlja mentalnu aktivnost.
  3. Menta čaj – svježa menta je divan izbor tokom bilo kojeg dijela dana. Menta sadrži metanol koji pomaže kod probave i opušta stomačne mišiće. Ne sadrži kofein.
  4. Crni čaj – kažu za crni čaj da je “pravi” čaj. Njegovi listovi se nakon berbe suše i puštaju da potpuno oksidiraju, što mu daje tamnu boju i intenzivnu aromu. Sadrži kofein.
  5. Yerba Mate čaj – ovo je južnoamerički čaj koji se dobija od lišća i grančica Yerba Mate biljke iz tog regiona. Stotinama godina se služi umjesto kafe i jedna šoljica ovog čaja sadrži jednaku količinu kofeina kao šoljica kafe. Osim toga, sadrži i theobromine kojeg ima čokolada te je prirodni stimulans bez osjećaja nemira a uz to sadrži i antioksidanse. 
  6. Rooibos čaj – rooibos ili crveni čaj je bezkofeinski napitak koji potiče iz Južne Afrike. Bogat je antioksidansima ali za razliku od kafe i drugih čajeva, ne sadrži mnogo jednog antioksidansa – tanina. 
  7. Chai – chai je crni čaj koji je smiksan sa začinima i biljem. Jedna chai šoljica sadrži duplo manje kofeina od obične šoljice kafe.
  8. Čaj od gloga – navodno je dobar za osobe koje se teško razbuđuju.
  9. Čaj od đumbira – čaj od korijena đumbira će da vas naoruža energijom za cijeli dan (izbjegavajte u slučaju visokog pritiska).

TOPLI NAPICI

  1. Zlatno mlijeko – bezkofeinska zamjena za kafu. Imam recept na blogu ali ukratko, kurkuma uz začine poput cimeta, kardamoma, đumbira, bibera i zvjezdastog anisa čini ovaj topli napitak ugodnim koliko i zdravim. Njegovo protuupalno djelovanje je izvrsno.
  2. Kakao – iako ga doživljvamo uglavnom kao prijatan topli napitak pred spavanje vjerujte da može biti dobra zamjena za kafu. Bitno je koristiti čisti kakao prah, ne zasladiti ga previše i imati će raskošnu aromu.
  3. Salep – salep u prahu je osušeno, mljeveno korijenje nekoliko vrsta divlje orhideje (ili samo gomolj orhideje). Instant salep sa samo zalije vrelom vodom jer u njemu su već svi potrebni sastojci. Ne sadrži kofein i veoma je dobar za digestivno zdravlje.
  4. Rogač – kultiviše se hiljadama godina na Mediteranu. Bogat vlaknima te je ugodnog okusa sličnog čokoladi. Koristi se kao zamjena za kakao. Sadrži tanine ali ne i kofein.

DIGESTIVNI NAPICI

  1. Topla voda sa limunom (i đumbirom) – ovo mi je duže vrijeme bio omiljeni način da započnem dan. Nema kofeina ni kalorija a topao je i alkalizuje organizam te potiče probavu. Mali boost energije je prijatan način z razbuditi se. 
  2. Razrijeđeno jabukovo sirće – pored limunove vode mi je i razrijeđeno jabukovo sirće bilo dio jutarnje rutine. Osim što ne sadrži kofein a reguliše šećer u krvi jako lijepo razbudi.
  3. Kombucha – kombucha koristi čaj kao medij za fermentaciju tako da uz kofein dobijemo i benefite L-theanina. Sadrži doduše manje kofeina od kafe tako da je blagi kofeinski kick uz dodatak probiotskih bakterija koje stomak jako voli.

ADAPTOGENI 

  1. Chaga – chaga je odlična alternativa ne samo za kafu već i za čaj. Ustvari, tokom 1940-tih je u Finskoj vladala nestašica kafe i šećera. Finci su počeli kuhati chagu kao zamjenu za kafu. Njen ukus se opisuje kao “zemljan” a sadrži vanillin – komponentu koja vaniliji daje aromu. Kuhana chaga se odlično slaže uz mlijeko i mliječne zamjene (bademovo, zobeno, sojino itd.)
  2. Maca – ovaj moćni adaptogen već znate da volim, koristim i preporučujem. A zašto je dobra zamjena za kafu? Zato što će vas opskrbiti energijom. Ima priča iz davnina koja kaže da su ratnici Inka prije bitke uzimali macu kako bi im dala ogromnu snagu. Kako ima orašasto-gorkastu aromu, maca može zadovoljiti svako nepce željno okusa kafe a po načinu primjene vrlo je slična guarani.
  3. Amla – amla ili indijski ogrozd je voće bogato vitaminom C i drugim antioksidansima, te je popularan adaptogen za koji se vjeruje da ima snažno anti-ageing djelovanje te da je veoma dobro za memoriju. Na nju ću se posebno fokusirati u narednom periodu jer je izrazito dobar boost energije a izuzetno je bogata antioksidansima.
  4. Ginseng – u Kini i Koreji se ginseng koristi u brojne medicinske svrhe a jedan od najpopularnijih je crveni ginseng. On jača imunitet te pomaže kod smanjenja djelovanja oksidativnog stresa. Također povećava energiju – sadrži kofeina koliko u sebi ima jedna šoljica kafe ali pruža postepeno otpuštanje energije.
  5. Rhodiola rosea – koristi za tretiranje stresa i anksioznosti ali pruža i niz dobrobiti za mentalno zdravlje, mentalnu ali i fizičku izdržljivost, poboljšava imunitet i srčano zdravlje. Rhodiola umanjuje stres, koristi se za tretiranje depresije, poboljšava kognitivne funkcije i pamćenje, te povećava nivoe energije.

ZAMJENE ZA KAFU

  1. Kafa od cikorije – cikorija je napitak koji se pravi od osušenog i samljevenog korijena ove biljke. U posljednje vrijeme ga sve češće piju i oni koji imaju probleme sa probavom. Jer, cikorija obiluje vlaknima i mineralima (željezo, kalcij, magnezij, fosfor i kalij) što pospješuje probavu. Divka i Kavovina sadrže cikoriju.
  2. Kafa od ječma – kod mene poznata i kao “malcuša” otkako sam je otkrila u dm-u (dmBio Malzkaffee) je ustvari slad. Slad se dobija od sušenog ječma a finalni proizvod po boji i sastavu podsjeća na mljevenu kafu. Slađi je od kafe, ima digestivne osobine, sadrži minerale i vitamine ali je najvažnije što ne “uzburkava” nervni sistem. Napitak od slada i djeca mogu da piju bez problema .
  3. Kafa od korijena maslačka – i ja sam bila iznenađena kada sam pročitala da i ova vrsta “kafe” postoji. Navodno se priprema tako što se korijen maslačka prži a potom melje. Navodno i samljeven i preliven vrelom vodom sliči kafi a ujedno je dobar za probavu.
  4. Kafa od žira – ovo je orašasti napitak koji se pije u Litvaniji. Žirevi se potapaju u mlijeku, potom proprže i samelju nakon čega se miješaju sa vručim mlijekom ili vodom. Ne sadrži kofein, ima protuupalna, antibakterijska svojstva i u Litvaniji ovu kafu zovu “giliu kava”.
  5. Kafa od čička – lopuh ili repuh je jedna vrsta čička ( Petasites hybridus) čiji se korijen osuši i koristi za čaj koji izvrsno zamjenjuje kafu. Korijen mora dobro da se prokuha jer jedino tako supstance dospjevaju u vodu. Čaj od lopuha čisti kompletan organizam a posebno krv, snižava šećer i jača odbranu jer “ubija” bakterije i gljivice.
  6. Guarana – sadrži fitohemikalije kao što su teobromin, tanin i katehin. Teobromin je sastojak koji uveliko pomaže sagorijevanju masti i zato je guarana vrlo čest sastojak u raznim pripravcima za mršavljenje. Alkaloid guaranin gotovo je identičan kofeinu ali se mnogo sporije apsorbira u krvotok i zbog toga daje dulji, ravnomjerniji i ugodniji osjećaj, uz izostanak negativnih učinaka svojstvenih kafi (kao što su lupanje srca ili ubrzan puls).
  7. Bezkofeinska kafa – je upravo što joj naziv sugeriše. Njoj je uklonjeno 97% kofeina tako da tehnički, ipak sadrži veoma male količine kofeina. Sadrži antioksidanse kao i regularna kafa a ima blaži miris i aromu. Osim odsustva kofeina, prednost joj može biti i to što ne izaziva želučani refluks (nije toliko kisela). Čitala sam brojne članke u kojima je ova kafa demonizovana – jedini razlog za brigu bi bio proces uklanjanja kofeina tokom kojeg se zrna kafe potapaju u vodu, organska otapala, ugljen dioksid, filter od uglja (Swiss Water Process), methylene chloride i ethyl acetate. Kada se vodom operu zrna kafe i tako se ukloni kofein, nema problema. Ista stvar sa ugljenim filterom. Ostala otapala su ipak, druga priča. 

Trenutno najviše koristim dmBio Malzkaffe ili tzv. “malcušu” tj. slad od ječma a povremeno cikoriju. Osim njih amla i chaga su sada dio moje jutarnje rutine. Kako se vi razbuđujete ujutro i čime? Zanima me da li ste nekada osjetili kofeinsku ovisnost te da li ste slučajno isprobali neku od alternativa kafi?

Najbolje alternative kafi [ + zašto ih trebate isprobati ]
alternative kafi
Najbolje alternative kafi [ + zašto ih trebate isprobati ]
alternative kafi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Looking for Something?