Ako je nešto bilo neočekivano, onda je to odluka da učim korejski jezik. Pa kako sam uopšte nadošla na ideju? Prije svega, shvatila sam kako se veoma često na društvenim mrežama svi fokusiramo na unaprijeđenje sa fizičkog aspekta – ne bi bilo loše dio te energije i truda preusmjeriti malo i na duhovni i intelektuelni dio sebe, zar ne? Druga stvar je nemogućnost putovanja jer realno, putovati na način koji je sada moguć je sve osim prijatno i relaksirajuće. Poželjela sam upoznati nove kulture, vidjeti nova lica i čuti nove jezike (isprobati novu i malo drugačiju hranu). Ali pravi “okidač” je moja sklonost filmovima i serijama a Netflix pretplata mi se višestruko isplatila u tom pogledu. Posljednjih mjeseci sam prilično “zagrizla” u korejsku kinematografiju i počeo mi je njihov neobični jezik da ulazi u uho. Malo po malo, počela sam prepoznavati fraze pa rekoh – zašto ne početi barem sa osnovama?
I tako sam došla do slijedećeg plana: fokus tokom prvih šest mjeseci 2021. će biti na izučavanju korejskog jezika i korejske kulture, dok će preostalih šest mjeseci godine biti posvećeni najvjerovatnije španskom jeziku. Taj drugi dio još nisam razradila ali napraviti ću update kada za to dođe vrijeme. Trenutno mi je zanimacija proučavanje historije Koreje, naravno sa većim fokusom na Južnu Koreju zbog političke otvorenosti. Obuhvatila bih i kinematografiju, kulinarstvo, beauty rutinu jer vjerujem da smo svi do sada čuli za popularne K-drame, K-pop i K-beauty. Južna Koreja je očarala Zapad svojim specifičnostima te mislim da je većina nas prvenstveno došla u kontakt sa njihovim proizvodima za njegu kože a nešto manje sa dekorativom. Sheet maske su već odavno moj sedmični ritual a BB i CC kreme? Ne mogu zamisliti šminkanje bez svoje Missha BB kreme. Doduše, nisam na istoj talasnoj duljini sa njima po pitanju opsjednutosti estetskom hirurgijom ali svako može pronaći nešto njemu blisko.
U nastavku ću se dotaći nekih osnovnih informacija o Južnoj Koreji, podijelila bih neke zanimljivosti vezane za ovu zemlju a ukoliko također imate interes za proučavanjem njihovog jezika pripremila sam listu web stranica koje pomažu nama samoukima da se uhvatimo u koštac sa osnovama korejskog jezika. Izazov je svakako dikcija, savladati Hangul – znakovno pismo, činjenica da imaju dva sistema brojeva ali i zabavni Konglish (kombinacija korejskog i engleskog jezika za moderne fraze). Prava mala avantura iz udobnosti vlastitog doma! Možete očekivati i pokoje korejsko jelo da ću pripremiti na blogu kao i preporuke najboljih korejskih filmova i serija.
Južna Koreja – pozicija, klima, flora i fauna
Južna Koreja (zvanično Republika Koreja, ko. 대한민국; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji. Zauzima južni dio Korejskog poluotoka a nastala je u doba Hladnog rata kada je poluotok podijeljen na komunistički sjever i kapitalistički jug. Ima kopnenu granicu samo sa Sjevernom Korejom. Izlazi na Japansko (ili Istočno) more na istoku, Istočno kinesko more na jugu i Žuto more na zapadu. Ima 2413 km morske obale. Južna Koreja zauzima 45% kopnene površine poluotoka. Glavni grad je Seoul (Sŏul). Pretežno je planinskog terena, sa manjim dolinama i uskim plažama. T’aebaek planinski masiv se pruža u formaciji oblika slova S a niti jedna planina Južne Koreje nije naročito visoka. T’aebaek planine imaju nadmorsku visinu od 5,604 stopa (1,708 metara) a Sobaek planine imaju nadmorsku visinu od 6,283 stopa (1,915 metara). Najviši planinski vrh Južne Koreje jevulkan Mount Halla na ostrvu Cheju, sa 6,398 stopa (1,950 metara) nadmorske visine. Južna koreja ima dva vulkanska otoka : Cheju (Jeju) južno od poluostrva i Ullŭng, nekih 140 km istočno od poluostrva u Istočnom moru. Ističu se tri rijeke u Južnoj Koreji: Han, Kŭm i Naktong (ona ima najduži tok), s tim da sve tri rijeke izviru u T’aebaek planinama.
Većina zemljišta je od granita i gnajsa (kisele stijene). Po pitanju klime, Južna Koreja ima sreću da godišnje prolazi kroz sva četiri godišnja doba (kontinentalna klima) uz pojavu sjevernoistočnih azijskih monsuna (sezonski vjetrovi) koji se odražavaju na ukupne padavine. Zime su hladne i relativno suhe dok su ljeta vruća uz visoku vlagu. Prosječna januarska temperatura iznosi od cca −5 °C (sjeverno) do 2 °C (južno). Ljetna temperatura u najtoplijem mjesecu avgustu iznosi cca 25 °C. Većina padavina se zabilježi u ljetnom periodu juni-avgust tokom sezone monsuna dok tropske ciklone (tajfuni) u kasno ljeto donesu jake pljuskove kiše. Sniježne padavine su naravno najintenzivnije u T’aebaek planinama.
Zbog raznovrsne klime su flora i fauna raskošne (postoji cca 4,500 poznatih biljnih vrsta). Šume su prekrivale dvije trećine kopna međutim, značajno je ta površina smanjena zbog povećane populacije (nažalost kao u mnogim dijelovima svijeta). Imaju mnogo borovine, breze, kamforovo drvo, hrast, javor, kamelije te njihove vrste Abeliophyllum distichum (porodica maslinovke sa bijelim cvjetovima) i korejska jela (Abies koreana). Veći sisari su obično jeleni a iako su imali mnogo tigrova, leoparda, risova i medvjeda oni su sada gotovo nestali. Intenzivna kultivacija i zagađenje je učinilo da samo prelaz između Sjeverne i Južne Koreje ostane netaknuti rezervat.
Stanovništvo
Dugo se vjerovalo da narod Koreje originalno potiče iz Centralne Azije, regije Bajkalskog jezera u Sibiru, Mongolije i obalnih područja Žutog mora. Međutim, genetska analiza napravljena 2017. sugeriše da je narod Koreje povezan sa stanovništvom koje je nastanjivalo područje daleke Istočne Rusije prije 7,700 godina. Stanovništvo Južne Koreje je homogeno. Sa 99 % Korejaca spadaju među etnički najhomogenije zemlje svijeta. Najznačajnija manjina su Kinezi dok broj stranaca raste, pogotovo u urbanim sredinama (pretežno su iz Japana, SAD-a). Trenutno imaju nešto više od 51,4 miliona stanovnika. Sloboda religije se konstitutivno garantuje u Južnoj Koreji a nema nacionalne religije. Obično strance zbunjuje što nema nekog pretežnog religijskog uvjerenja ali historijski gledano, može se reći da imaju zastupljene neke šamanske prakse (vjerovanje u duhove predaka i sl.), Budizam, Šaoizam i Konfučijanizam. Otprilike jedna četvrtina stanovništva praktikuje kršćanstvo (protestanti su najzastupljeniji) dok postoji 100,000 muslimana od kojih je 40% u Seulu. Interesantno je da većina Korejaca nije religiozna (prema podacima iz 2015. to je procenat od 56.9% stanovništva).
Historija
Historija Južne Koreje i uopšteno korejskog poluostrva seže u 2. st.n.e kada su nastala kraljevstva Silla, Baekje (ili Paekche) i Koguryo. Da ne komplikujem, ovo su neke prekretnice. Godine 1392. general Seong-gye Yi osnovao je državu Joseon (Choson). On je osnivač dinastije Yi koja je u Koreji vladala do 20. st. Krajem 16. st. Koreju su napali Japanci ali je nisu uspjeli osvojiti. 1627. su ju osvojili Kinezi kojima je vladala mandžurijska dinastija. Kraljevstvo Joseon ostaje samostalno, ali priznaje kinesku vrhovnu vlast i Koreja dolazi pod jak kineski utjecaj. Koreja je uvela politiku izolacionizma i ostala zatvorena stranim utjecajima. 1866. su Francuzi napali Koreju s ciljem uspostave trgovačkih kolonija, ali su poraženi i Koreja se vratila izolacionizmu. 1871. su SAD napale Koreju s istim ciljem. 1876. su Japanci prisilili Koreju da im otvori tri luke za trgovinu i time se konačno prekida izolacionizam. Godine 1893. izbio je Japansko-kineski rat u kojem je Kina poražena i morala priznati nezavisnost Koreje koja je proglašena uz pomoć Japana. Koreja se od 1897. naziva Korejsko Carstvo i na vlasti je dinastija Joseon (ko. 대조선국 – Daejoseongug). Utjecaj Japana sve više raste. Koreja je 1905. postala japanski protektorat, a 1910. je formalno priključena Japanu. Koreja je ostala japanska do 2. svjetskog rata.
Na kraju Drugog svjetskoga rata sovjetske su snage zauzele sjever Koreje a američke jug. Saveznici su na Konferenciji u Kairu odlučili da Koreja mora postati samostalna država koja je proglašena 1948. Na sjeveru koji je pod sovjetskim utjecajem nije priznata ta država, nego je proglašena Demokratska Narodna Republika Koreja. 1950. je Sjeverna Koreja napala Južnu i izbio je Korejski rat u koji su se uplele SAD, SSSR i Kina. Sjeverna Koreja je u početku imala uspjeha i zauzela gotovo cijelu Južnu Koreju (osim Busana s okolicom). Nakon toga se SAD jače uključuju u rat (iskrcavanje kod Inchona), protjeruju snage Sjeverne Koreje s gotovo cijelog poluotoka i izbijaju na kinesku granicu. Potom se u rat uključuje Kina i osvaja teritorije na sjeveru. 1953. je proglašeno primirje kojim su uspostavljene dvije korejske države i njihova granica na 38. paraleli. Godine 1991. potpisan je ugovor o zbližavanju dviju Koreja s težištem na pomirenju, nenapadanju i saradnji. Poboljšanje odnosa sa Sjevernom Korejom tada je postignuto, te su obje zemlje primljene u UN. Uprkos tome između dvije države još uvijek nije došlo do ozbiljnog zbližavanja, a nerijetke su i napetosti uz povremene incidente. Na predsjedničkim izborima u 2017. pobijedio je Moon Jae-in. Prema Ustavu iz 1988., Republika Koreja je republika s predsjedničkim sistemom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, biran direktno na period od 5 godina.
Glavni grad: Seoul (9.962.000 stanovnika).
Veći gradovi:
• Busan (3.466.000),
• Incheon (2.783.000),
• Daegu (2.209.000),
• Daejon (1.562.000),
• Gwangju (1.51900.000)
Službeni jezik: korejski.
Valuta: južnokorejski won (KRW)
Jezik
Iako se obično razmatra kao genetski izoliran jezik, sve se vjerojatnijom čini pretpostavka da je korejski genetski srodan japanskom, a možda i tzv. altajskim jezicima (tungusko-mandžurski, mongolski i turkijski jezici). Najstariji spomenici korejskoga sežu u VII. st., kada je Koreja ujedinjena; književni jezik razvio se na temelju dijalekta han, dok je drugi starokorejski dijalekt, puyŏ, koji se govorio u Mandžuriji i na sjeveru Koreje, razmjerno slabo zabilježen. Isprva se korejski bilježio isključivo kineskim ideogramima, koji su vrlo slabo prilagođeni za pisanje korejskoga jezika. Zbog toga je korejski bio razmjerno slabo poznat sve do XV. st., kada je, po predaji, kralj Sejong (Sedžong) izmislio korejski alfabet, poznat pod imenom hangul (han’gŭl, hangeul), koji se u Sjevernoj Koreji naziva chosŏn’gŭl. To pismo ima 24 osnovna slova, kombinacijom kojih je moguće zapisati 40 fonema korejskoga jezika. Nakon Drugog svjetskog rata hangul je u Sjevernoj Koreji u potpunosti istisnuo kinesko pismo, no u Južnoj se Koreji on i dalje koristi zajedno s kineskim ideogramima; obrazovani Korejanac na jugu poluotoka mora poznavati približno 1800 kineskih ideograma.
Dugotrajan utjecaj kineskoga na korejski očituje se i u velikom broju kineskih posuđenica; više od polovice korejskog riječnika kineskoga je porijekla ali u Sjevernoj Koreji bilo je pokušaja “čišćenja” korejskoga jezika od kineskih riječi. U fonološkom sustavu korejskoga ističu se tri serije zatvornih suglasnika (okluziva), koji se opisuju kao napeti, nenapeti i aspirirani (haknuti). Nenapeti se okluzivi ostvaruju kao zvučni između samoglasnika. Korejski jezik ima padeže, ali nema gramatičkoga roda, a upotreba morfema za množinu u mnogim kontekstima nije obvezna. Glagol ne izražava lice ni broj, ali ima mnogobrojne honorifike – sufikse koji izražavaju načine, vrijeme, te stepen poštovanja kojeg govornik izražava prema sugovorniku i osobi ili predmetu o kojima govori. Morfološka je struktura korejskoga aglutinativna, jezik ima samo sufikse (nema prefiksa), a poredak je sintaktičkih kategorija u rečenici S(ubjekt) O(bjekt) V (glagol). Korejski jezik upotrebljava dva brojčana sistema: jedan preuzet iz Kine uz izmijenjen izgovor brojeva, te drugi sistem domaćih korejskih brojeva. Prvi, “kineski” brojevni sistem se koristi pri određivanju datuma, kod baratanja novcem, računanja životne dobi te kod računanja minuta i sekundi. Domaći korejski brojevi se koriste kod brojanja sati, osoba te izražavanja životne dobi. Oba su potrebna za komunikaciju.
Jesam sebi zakomplikovala život, haha 🙂 Ali iako ovako djeluje strašno i komplikovano, korejski jezik je značajno pojednostavljen u odnosu na recimo kineski. Pisanje meni lično nije možda toliki izazov koliki jeste “skidanje” izgovora (u čemu mi je Netflix od neprocjenjive vrijednosti). Na dnu teksta ću ostaviti linkove za sve web stranice, You Tube kanale i pdf-ove kojima se trenutno služim.
Kultura
Stanovništvo Južne Koreje se više nego udvostručilo u drgoj polovini 20 stoljeća. Od 1960-tih im se smanjuje stopa priraštaja ali i smrtnosti – što znači da se životni standard uveliko popravio. Glavni problem je ogroman porast urbane populacije te depopulacija ruralnih područja (i njima sela “umiru”). Većina stanovništva je locirana oko Seula i ostalih velikih gradova te je gustoća naseljenosti velika. Prije 1960-tih nije ni bilo zgrada višespratnica a samo u periodu 1988.-1992. su izgradili 2,5 miliona stambenih jedinica (većinom stanova). Imaju dobro razvijen javni prevoz. Većina letnih operacija se obavlja sa Incheon aerodroma u Seulu.
U arhitekturi je jasno primjetan kinseki uticaj, koji je prilagođen lokalnim običajima (korištenje drveta i granita kao najobilnijih prirodnih materijala). Stare palače su prekrasan primjer, budistički hramovi i pagode. Zapadnjačka arhitektura se počela pojavljivati od 1970-tih što je značajno izmijenilo urbanistički strukturu. Neke stare drvene kućice i dalje postoje (hanok) čak u Seulu a tradicionalni korejski sistem podnog grijanja (ondol) se koristi i u novogradnji. Nacionalni muzej Koreje u Seulu izlaže artefakte korejske kulture i nacionalna blaga. Muzej je posvećen predstavljanju tradicionalnog načina života korejskog naroda od antičkih vremena do danas. Domaćin je vrlo poznatih i posebnih izložbi kao što su Izložba majstora korejskih tradicionalnih vještina
Gastronomija je bitan dio korejskog kulturnog identiteta. U fokusu su žitarice (pogotovo riža) i svježe povrće čak u eri brze hrane kojom dominiraju pizza, hamburgeri, sushi, kineska brza hrana te ostala strana jela. Korejski obrok se obično sstoji od riže, supe ili gulaša uz više priloga među koima se naprosto mora naći kimchi (fermentirano povrće). Kimchi im je toliko bitan da imaju 160 varijacija kimchija pa i muzej u Seulu posvećen samo njemu. Najčešća vrsta je paech’u kimchi od fermentiranog kineskog kupusa. Iako se može kupiti u prodavnicama i marketima, mnogi korejanci još uvijek ga pripremaju domaćeg. Među popularnim jelima su i bibimbap (riža pomiješana sa povrćem, jajima, ljutim sosom i povremeno mesom), jjajangmyŏn (nudlsi u sosu od tamnog graha), pulgogi (ili bulgogi; marinirano meso prženo na uglju) i samgyet’ang (supa od cijelog pileta koje je punjeno rižom i ginsengom) koja se konzumira za okrepljenje, pogotovo tokom vrućina.
Korejska popularna muzika ili nama poznati K-pop se razvio u međunarodni fenomen 21 stoljeća te je postao jedan od najprimjetnijih kulturoloških eksporta Južne Koreje. Počevši od hip-hop zvijezde Rain-a, potom PSY-ja i njegovog satiričnog hita “Gangam Style” pa do najpoznatijeg korejskog boy benda BTS koji ima masivnu bazu fanova šrem svijeta. Tokom kraja 20-og i početka 21-og stoljeća je kinematografija Južne Koreje zabilježila veliki rast popularnosti prvo u Aziji a potom i globalno. Između ostalih, ovo su režiseri koji su ostvarili odlične međunarodno priznate karijere; Im Kwon-taek (Im Kwŏn-T’aek), Park Chan-wook (Pak Ch’an-Uk), Kim Ki-duk (Kim Ki-Dŏk) i Bong Joon Ho. Film “Parasite” (2019.) režisera Bong Joon Ho-a je je osvojio četiri Oskara, među kojima je i onaj najvažniji – za najbolji film. Lično sam pregledala veliki broj korejskih filmova a u posljednje vrijeme i neke serije pa ću pripremiti člnak sa preporukama najboljih.
Do sada ste sigurno već čuli za sve popularniji Korean Beauty ili skraćeno K-Beauty: trend u kozmetici koji stiže iz Južne Koreje – zemlji koja je jedan od lidera u polju inovacija, savremenih kozmetičkih formula i nivoa kvaliteta proizvodnih procesa. Korejke su poznate po tzv. “staklenoj koži” (engl. glass skin): zdravoj, čistoj i svježoj koži bez bora, proširenih pora i nepravilnosti koja ima prirodan sjaj i mladolik izgled. Trendovi šminkanja i njege u Južnoj Koreji se upravo baziraju na staklenoj, blistavoj i koži svilenkastoj na dodir a posljednjih nekoliko godina postaju sve popularniji u svijetu i među poznatim ličnostima. K-beauty rutina se bazira na mnogobrojnim koracima u njezi ali prije svega na tankim slojevima proizvoda za hidrataciju, sheet maskama, tonerima i proizvodima prirodnih sastojaka kao što su filtrat puževe sluzi, aloe vera i vitamin C. Etude House, COSRX, innisfree, Banila Co., Missha, Laneige, Dr.Jart+ su samo neki od mnogobrojnih beauty brendova iz Južne Koreje. LG, Hyundai, Samsung, Kia, Daewoo su još neki od brendova za koje ste sigurno čuli a velika je šansa i da ste nekada koristili njihove proizvode.
Nadam se da vam je ovaj vodič kroz Južnu Koreju i njihovu kulturu bio zanimljiv. Svjesna sam da ne dijeli svako moj interes ali ako ste u nekom segmentu bili zaintrigirani – možda ste nešto zanimljivo saznali kroz napisane redove. Nikada se ne zna, možda se nekada ukaže prilika da posjetim ovu fascinantnu zemlju. Ja se svakako radujem barem djelimičnom savladavanju korejskog jezika a za sada mi u tome pomaže konsultacija sa ovim izvorima:
https://www.coursera.org/learn/learn-korean
https://www.koreanclass101.com/
https://www.howtostudykorean.com/
