Retinol i osjetljiva koža? Kakva tema! Za ovaj članak sam se pripremala i dala sam sebi dovoljno vremena da prikupim iskustvo i dojmove – ali i pored toga, mislim da je još mnogo posla ostalo da se napravi. Moram napomenuti da u ovom slučaju govorim o osjetljivoj koži koja može podnijeti neke sastojke poput niacinamida/nikotinamida, mandelične ili mliječne kiseline, nekih krema koje nisu potpuno “čiste” te možda sadrže malo parfema pri kraju liste sastojaka – riječ je o koži koja ipak ima neku zaštitnu barijeru većinu vremena ali je sklona reakciji pod određenim uslovima i na samo određene sastojke.
Međutim, koža koja je vidno iziritirana i ispoljava crvenilo, bolna je na dodir, zateže, peče, ne podnosi šminku niti izlaganje suncu – vjerujte da ako je u takvom stanju, definitivno neće podnijeti ni najblaži oblik retinoida. Na nama je da procjenimo i logički postavimo procjenu vlastite kože te, iako su neki sastojci možda atraktivni za testiranje, ipak je mudrije preskočiti eksperimentisanje kada nam koža ima perioralni dermatitis, na primjer.
Ovo sam željela istaći jer na svom primjeru sam uvidjela da postoje određeni stepeni osjetljivosti kroz koje koža prolazi i ukoliko trenutno mislite da vam koža ne bi bila u stanju podnijeti retinol bez dodatnog iritiranja, onda zapamtite ovaj članak za nekada u budućnosti kada bude jača. A ako pak smatrate da vam koži nije kompromitovan integritet, onda bi mogli zajedno uroniti u problematiku da li je moguće i u kojem obliku te na koji način koristiti retinoide i retinol na osjetljivoj koži – te izvući iz njih maksimum.
Retinoidi, retinol i osjetljiva koža
Neki retinoidi su manje rizični za osjetljivu kožu jer je manja šansa da je iziritiraju – ovo saznanje mi je otvorilo “prozor” u istraživanje koje bi omogućilo i nama sa osjetljivom kožom da koristimo ovaj iznimno efektni i isprobani sastojak.
Prije svega, voljela bih da se prvo dotaknemo razlike između retinola i retinoida – ova dva naziva se često naizmjenično koriste ali postoji razlika. RETINOID je širi izraz koji obuhvata cijelu porodicu derivata vitamina A. Različite vrste retinoida uključuju:
- Esteri retinola
- Retinol
- Retinaldehyde
- Esteri retinoične kiseline
- Adapalene
- Tretinoin
- Tazarotene
- Trifarotene
- Isotretinoin
Generalno, redovna upotreba retinoida pruža poboljšanje kože u vidu manje finih linija i bora, čvršću kožu, ujednačeniji ton kože i manje čestu pojavu bubuljica.
RETINOL je jedna specifična vrsta retinoida – najčešći retinoid iza kojeg stoji ogroman broj istraživanja. Dermatolozi obično spominju retinol kao “zlatni standard” po pitanju anti-aging sastojaka zato što iza njega stoje decenije istraživanja koje nepobitno dokazuju njegovo efikasno djelovanje na kožu. A da bi najbolje razumjeli koji retinoid izabrati, mislim da je neophodno shvatiti kako naša tijela na kraju uvijek koriste aktivnu formu vitamina A, a to je retinoična kiselina. Ona se veže na retinoidne receptore u našim tijelima, čime se normalizuje ćelijska obnova. I što je retinoid bliže retinoičnoj kiselini, to je jači. Ispod sam rangirala retinoide od najslabijih, do najjačih.
- ESTERI RETINOLA – najefektiniji je retinyl propionate, potom retinyl palmitate dok su retinyl acetate i retinyl linoleate najslabiji (zbog toga se kombinuju jedan sa drugim ili drugim retinoidima)
- RETINOL -najpopularniji, sa njim se dobija efektivniji oblik vitamina A u odnosu na estere.Može isušivati i izazvati iritacije, ne koliko jači tretinoin ali čak i normalna koža nekada treba da se navikne na njega.
- RETINALDEHYDE – poznat i kao RETINAL se u našoj koži direktno pretvara u retinoičnu kiselinu. Nekih 20 puta je jači od retinola, izaziva isušivanje i nosi mogućnost iritacije ali mnogo manje nego retinol. Pogotovo je efektan kod tretiranja akni jer djeluje i antibakterijski.
- ESTERI RETINOIČNE KISELINE – nova generacija retinoida o kojoj se ne zna baš sve ali za sada djeluju veoma obećavajućer jer su aktivniji od retinola, ali uz manje iritacija. Tu spadaju retinyl retinoate (generalno se dobro podnosi) i hydroxypinacolone retinoate (HPR) poznatiji i kao “granaktivni retinoid”. Granaktivni retinoid je kompleks koji sadrži aktivni sastojak HPR u omjeru 1:10 u odnosu na dimethyl isosorbide (otopinu). Zato, kada vidite procenat granaktivnog retinoida, podijelite ga sa 10 kako bi dobili pravu koncentraciju HPR-a. The Ordinary Granactive Retinoid 2% in Squalane sadrži 0.2% HPR. The Ordinary Granactive Retinoid 5% in Squalane sadrži 0.5% HPR.
- RETINOIČNA KISELINA (Adaptalene, Trifarotene , Tretinoin/Retin-A, Tazarotene/Tazorac je najjači koji se nanosi na kožu, Isotretinoin/Accutane se propisuje oralno)
Postoje dvije glavne kategorije retinoida: oni koji nam se prirodno nalaze u sastavu tijela i oni koji se proizvode vještački/sintetički. Prirodni retinoidi uključuju retinol, koji se potom konvertuje u retinal (retinaldehyde), a on se nadalje konvertuje u retinolnu (retinoičnu) kiselinu. Tretinoin (Retin-A) i isotretinoin (prethodno nam poznat kao Accutane) su oblici retinolne (retinoične) kiseline. Ali oni su prava municija na polju dermatologije, moćni su ali samim time je sa njima veća mogućnost da izazovu iritacije – pogotovo kod osoba koje su im inače sklone. Imajući to na umu, treba znati da tretinoin postoji u različitim koncentracijama (sve od .025% pa do .1 %) sve ovisno o brendu a dermatolog (ukoliko idete na konsultacije) će najvjerovatnije preporučiti da se krene korištenje niže koncentracije – kako bi se procijenila tolerancija kože. A potom eventualno podići je.
Isto tako, neke se formulacije bolje tolerišu, na primjer neki ljudi bolje reaguju na mikronizirani tretinoin (Retin-A Micro ili generični mikronizirani tretinoin) – iz razloga što je formulisan na način koji dopušta manjim dozama lijeka da se do kože dopreme u određenom periodu. Ali problem je što je mikronizirani tretinoin skuplji. Nekim ljudima opet bolje odgovaraju sintetički retinoidi (tazarotene i adapalene). Odgovor bi ležao u tome što su ovi sintetički oblici formulisani da se vežu samo za određene receptore – a “prirodna” retinolna (retinoična) kiselina se veže za njih i još više dodatnih receptora.
Čitala sam da neki dermatolozi svojim pacijentima sa osjetljivom kožom preporučuju retinal, poput onog kojeg imamo u Avène RetrinAL .05 kremi. Neka istraživanja ukazuju na to da je retinal jednako efektan kao i one jače verzije retinoida a istovremeno je sa njim manja mogućnost pojave iritacije. Journal of the American Academy of Dermatology je objavio istraživanje 1998. tokom kojeg su 125 učesnika koji imaju UV oštećenje kože koristili ili .05% retinaldehyde kremu, kremu sa .05% retinoične kiseline ili običnu kremu bez aktivnih sastojaka. Kroz 18 sedmica (koliko je istraživanje trajalo), učesnici koji su koristili kreme sa retinaldehydom i retinoičnom kiselinom su zabilježili značajno smanjenje bora i grube teksture kože. Naravno, kontrolna grupa učesnika koja je koristila kremu bez aktivnih sastojaka nije zabilježila značajne promjene kože.
Znamo da oboje djeluju – i retinaldehyd i retinoična kiselina. A šta je sa iritacijama? Interesantno, 77% korisnika kreme sa retinaldehydom nije iskusilo iritacije (13% je imalo blagu a 9% umjerenu reakciju). Ali samo je 28% korisnika retinoične kiseline prošlo bez iritacija, dok su 2 korisnika iskusila tešku reakciju. Rezultat ovog istraživanja sugeriše da retinal pruža sjajan efekat po pitanju smanjenja tragova starenja kože a sa sobom ne nosi iste rizike iritacija, kao što je slučaj sa retinoičnom kiselinom.
Još jedno istraživanje iz 1999. koje je objavio Dermatology je poredilo kako učesnici tolerišu retinol, retinal i retinoičnu kiselinu tokom perioda od 44 sedmice. Došli su do zaključka da su učesnici znatno bolje tolerisali korištenje retinala i retinola od retinoične kiseline. Šta želim reći sa ovim – vrlo često čujemo ili čitamo da su korisnice nekih krema sa retinoidom nezadovoljne jer im nisu dovoljno jake, veoma često su u pitanju kreme sa retinalom (retinaldehyde). I dok nekome on nije dovoljan, osobama sa osjetljivom kožom je možda upravo pravi oblik sa kojim se može izvući super moćno djelovanje ali bez iritacija.
6 stvari koje treba znati kod korištenja retinola – a imate osjetljivu kožu
Znači, u situaciji ste da imate osjetljivu kožu a znatiželjni ste. Želite znati kako i da li bi vam retinol mogao odgovarati ali pribojavate se iritacija? Osim odabira vrste retinoida koji najmanje iritira kožu, ovo su stvari koje bi mogle pomoći da sve prođe glatko.
1. Čišćenje kože uvijek mora biti blago a koža suha prije korištenja
Prije svega, koža mora biti pravilno očišćena prije korištenja retinola. Nježni čistač je veoma bitan u održavanju kože balansiranom. Lično sam prezadovoljna kombinacijom Olival micelarne + umivanje Eucerin sindetom. Ili skidanje The Ordinary balzamom sa skvalanom + Eucerin sindet. Ono što je sitnica a može biti važno jeste da nakon pranja lica obavezno ga i posušite prije nanošenja retinoida. Zašto? Jer vlažnost može da utiče da koža upije više proizvoda, što bi vas moglo prevariti da i koristite više proizvoda.
2. Prvo krenite testiranje nježnijom verzijom
Kao što smo mogli zaključiti iz dva istraživanja koja sam prethodno spomenula, uvođenje retinoida u njegu bi bilo najpametnije početi sa blagim verzijama. Retinyl ester je super početak, recimo retinyl propionate.
3. Maksimalno koristite hidratantne kreme
Korištenje bilo kojeg retinoida bez hidratantne kreme je loša ideja. Jednostavno vam je potrebna dodatna hidratacija koja neće ometati retinoide da rade svoj posao a može zaštititi kožu od potencijalne iritacije. Možete kremu nanijeti prije retinoida, poslije retinoida, možete ukapati retinoid u kremu ili koristiti “sendvič” metodu (krema, retinoid, ponovo krema) – kako god vam odgovara, samo je bitno da je koristite.
4. Ne treba pretjerivati
Istina je da se vremenom može poboljšati tolerancija na retinoide – doduše, neko ostane na niskoj koncentraciji jer je efektna ali ne iritira (ima i toga, ne treba graditi toleranciju na silu). Ali generalno pravilo je da ne treba pretjerivati ni sa količinom po nanošenju a ni po učestalosti. Mala količina veličine zrna graška 2 noći u sedmici je super za početak. Ja sam počela sa samo jednom noći sedmično, potom dvije. Bitno je pratiti kako koža reaguje. Ako nema suhoće, crvenila ili perutanja onda može da se pređe na tri noći sedmično, potom svaku drugu noć. Nemojte misliti da ne izvlačite maksimum iz retinola ako ga ne koristite svaku noć – postoje istraživanja koja ukazuju da 3x sedmično daje izuzetne rezultate.
5. Izbjegavati druge potencijalno iritantne sastojke u njezi
Tokom korištenja retinoida, generalno ali pogotovo ako imate osjetljivu kožu, treba izbjegavati kiseline poput glikolne kiseline. Isto kao što treba izbjegavati sapune jer isušuju, i tonike na bazi alkohola iz istog razloga (isušuju) – tako treba izbjegavati potencijalne iritanse a glikolna kiselina to može biti. Preskočite i pilinge sa česticama ali i korištenje više retinoida istovremeno.
6. Dajte prednost kremastim formulacijama
Pored toga što je mudro započeti sa blagim retinoidom i sa niskom koncentracijom istog, treba znati da su kremaste formulacije bolje jer one u gelu i serumima imaju veću koncentraciju. Obratite pažnju i da proizvod koji koristite a sadrži retinoid nema u sebi parfeme ili druge sastojke koji mogu izazvati reakcije osjetljivoj koži.
+ BAKUCHIOL za ekstra osjetljivu kožu
Nakon svega što sam saznala i napisala, reći ću da planiram kupovinu još barem jednog proizvoda sa retinoidom te ću onda napraviti grupnu recenziju i konkretno sumirati iskustva sa svakim proizvodom pojedinačno.
5 zabluda o retinoidima i retinolu
1. ne trebate imati bore da bi ga mogli početi koristiti – sredina dvadesetih godina života je idealna za uvođenje retinola u rutinu. Ja sam malo zakasnila 🙂
2. neće istanjiti kožu – upravo suprotno, učiniti će je nešto debljom jer potiču prirodnu proizvodnju kolagena
3. ne povećavaju rizik od raka kože -iako mogu učiniti kožu osjetljivijom, to ne znači da je zbog njih sklonija oštećenjima
4. SPF se ne može preskakati – bez obzira koristili retinoide ili ne, korištenjem UV zaštite ćete u svakom slučaju smanjiti mogućnost nastanka raka kože.
5. nije bolje koristiti ih tokom zime – ovu sam zabludi imala i ja. Ljetne noći su možda idealan period korištenja jer je zimi koža osjetljivija i sklonija suhoći. Samo par noći sedmično će biti dovoljne tokom hladnijih mjeseci.
