Kako izbjeći 4 kožna problema povezana sa nošenjem maski

Sa sigurnošću možemo reći da maske nisu dodatak kojem smo se nadali ovog proljeća i ljeta, ali tu smo sada. Iako se granice otvaraju, međunarodni letovi uspostavljaju, karantini ukidaju i generalno je epidemiološka situacija znatno bolja (i nadam se da će tako ostati) – vrlo je vjerovatno da ćemo u nekom narednom periodu  da nosimo maske, pogotovo je naglasak na njima u zatvorenim prostorima i javnom prevozu. Koliko sam upratila, većinom se nose platnene maske i jednokratne hirurške maske dok tek manji broj sugrađana nosi N95 i 3M maske. Koju god vrstu da koristimo, maska je jednostavno nešto strano što nosimo na licima a nošenje iste tokom više sati bi moglo da ostavi po kožu posljedice (ukoliko već i nije).

Trebalo je i meni neko vrijeme da uočim promjene na koži izazvane nošenjem maske no, nakon nekog vremena je postalo jasno da su prisutne i znala sam da nisam jedina koja ih je primjetila. Nakon kraćeg istraživanja (jer još uvijek ne postoji neka detaljna studija na ovu temu – nikada ranije nismo imali situaciju poput ove), došla sam do zaključka da je itekako realno da nošenje maske pogorša postojeća stanja poput seboreičnog dermatitisa (pojava crvenila i ljuštenja kože), rozacee (crvenilo i vidljivi kapilari), ekcema (upalni proces sa svrabom) i perioralnog dermatitisa (crvenila i ispupčenja sličnog aknama u području oko usta). 

Za doktore, medicinsko osoblje ali i sve uposlenike koji rade sa ljudima poput trgovaca i radnika u bankama, trljanje materijala o kožu i pritisak nošenja maski kroz prolongirane periode su razlog i veoma realna mogućnost za izazivanje niza problema – od blagih iritacija pa do oštećenja tkiva. Ključno je izbjeći otvorene ranice a u nastavku ću podijeliti sa vama sve ono što sam naučila na ličnom primjeru ali i kroz literaturu a da bi moglo biti od eventualne pomoći. 

Kako izbjeći 4 kožna problema povezana sa nošenjem maski

Konstantno nošenje maski može oštetiti kožu a prema navodima američkog medicinskog žurnala “Wound Management and Prevention”, gubitak integriteta tj. slabljenje zaštitne barijere kože lica otvara mogućnost za ulazak patogena (u koje spadaju virusi, bakterije i gljivice). Urednici navedenog žurnala preporučuju nanošenje gustog sloja vazelina na kožu koja dolazi u dodir sa maskom svakih 30 minuta (čemu naravno prethodi pranje ruku). Također preporučuju da se koristi nova maska svaki put kada se nanosi vazelin što meni lično zvuči nepraktično i ne baš realistično za svakog od nas. 

Prirodne alternative vazelinu bi bile masti na bazi pčelinjeg voska – u apotekama i dm-u neće biti problem pronaći neku finu mast koja će efikasno zaštititi kožu. Pogotovo ako iz nekog razloga imate potrebu da nosite N95 maske tokom dužih vremenskih perioda, dio maske koji prelazi preko nosa je dosta sljubljen sa kožom i najčešće je takvo mjesto pogodno za nastanak osipa i iritacije. Jedna od meni super alternativa vazelinu i  možda mastima ako vam ne odgovaraju, bio bi zinc oxide ili čak flaster u traci (tanko izrezane trakice na strateškim mjestima gdje dolazi do trenja). Zinc oxide ima protuupalno djelovanje što je i jedan od razloga zbog kojeg ga smatram najboljim UV filterom – ne koriste ga bez razloga spasioci na plažama i bazenima kako bi spriječili opekotine od sunca. Također ga koriste i roditelji na nježnim bebinim guzama za zaštitu od osipa. 

Ono na šta također treba obratiti pažnju jeste i sredstvo za čišćenje kože – sada je više nego ranije bitno da su u pitanju neisušujuća sredstva. Ovo znači da je akcenat na čistačima kože i skidačima šminke bez sulfata sada prioritet. Umivanje i pranje ruku sa hipoalergenim sapunom i mlakom vodom je također preporučeno (vruću vodu izbjegavajte). Pamučni peškir je nježan spram kože a ruke dodatno možete zaštititi navečer nekom masnom kremom uz pamučne rukavice. Ta kombinacija preko noći će poništiti isušivanje i oštećenje koje je eventualno nastalo tokom dana uslijed učestalog pranja, i korištenja antibakterijskih gelova.

Ukoliko vam je koža osjetljiva, imate već neko od navedenih kožnih stanja (seboreja, rozacea, ekcem, perioralni dermatitis) ili jednostavno želite isključiti mogućnost iritacija onda se preparativna rutina treba pojednostaviti koliko je god moguće. Izbjegavajte korištenje aktivnih sastojaka poput glikolne kiseline, retinola ili vitamina C tokom dana kada nosite masku. Ako na kraju dana kada skinete masku i primjetite da je koža iziritirana, eksfolijaciju odgodite. Umjesto nje neka naglasak bude na sastojcima koji kožu obnavljaju i pružaju zaštitu, poput čistača na bazi ulja ili mijeka te kreme koje prave zaštitnu barijeru. Počastite kožu sheet maskama, umirujućim balzamima ili rollerom od žada prethodno ohlađenim u frižideru – sve su ovo pristupi koji će umanjiti upalne procese kože. 

Čak sam čitala (a ima mi smisla) da maske od tkanine mogu biti izvor iritacije ovisno od vrste tkanine, boja koje su korištene pa do deterdžena kojim ih peremo. Još jedan veoma realističan problem koji može pratiti nošenje maski možda jeste manje hitan od oštećenja kože, ali također je nešto što treba imati na umu. Riječ je o koži koja je sklona aknama a kojoj nošenje maske može izazvati da upale i začepljenja “buknu”. Uslijed toga što pod maskom koža teže diše, povećano je znojenje a zbog povišene vlage lakše dolazi do začepljenja – za očekivati je moguće upale, osipe i akne. 

Ponovo mislim da je najbolji pristup pojednostaviti preparativu – ujutro i navečer. Ne koristiti agresivna sredstava za umivanje i skidanje šminke, ne pretjerivati sa eksfolijacijom i definitivno ni masnoj koži ne uskraćivati hidrataciju nakon što maska bude uklonjena sa lica. Za sve one koji se bore sa aknama bi bilo mudro smanjiti učestalost korištenja salicilne kiseline i retinoida koji isušuju kožu. Neka koža će isušivanje uslijed tih tretmana i dodatno nošenje maske da isprati bez problema, dok će drugima stanje biti pogoršano uslijed te kombinacije. Tokom dana je najbolje koristiti blago hidratantne kreme (nanesene na vlažnu kožu) a eksfolijaciju svesti na 2-3 puta sedmično.

Ono što mogu reći iz ličnog iskustva jeste da zbog perioralnog dermatitisa svakako već godinama praktikujem korištenje proizvoda bez sulfata, ukoliko koristim aktivne sastojke onda koristim samo jedan do dva sedmično, puštam kožu da diše pa šminku koristim minimalno i generalno sam veoma oprezna po pitanju sastojaka u preparativi ali i dekorativi. Neko ko ima osjetljivu kožu je već navikao da brine o nizu sličnih elemenata ali sam i pored tog opreza iskusila iritacije uslijed nošenja maski. Nije u pitanju ništa ozbiljno ali koža je dala do znanja da dodatak maske nije blagotvoran za osteljivu kožu između nosa i usana (gdje je perioralni dermatitis najizraženiji). 

Osvježavanje kože termalnom ili ružinom vodom, nanošenje korektora samo u okoloočnom području i prirodni balzami su mi pomogli da se crvenilo smiri. Ne znam koliko će još biti neophodno nošenje maske ali koliko god da bude trajalo, pridržavati ću se ovih malih ali učinkovitih prilagodbi koja su poput mini vodiča kako izbjeći 4 kožna problema povezana sa nošenjem maski za koji se nadam da će nekome od vas također biti koristan.