Biotin je poznat kao koenzim R, vitamin B7 ali i kao vitamin H – ovo “H” označava Haar i Haut, njemačke riječi za kosu i kožu. Ako ste nekada bili u potrazi za suplementima koji potiču rast kose ili ste željeli suplemente za jačanje noktiju, onda ste sigurno upoznati sa biotinom. Ovaj vitamin sa mnogo naziva se često naziva i vitaminom ljepote jer kosu i kožu čini lijepom, zdravom i mladolikom, a odgovoran je i za pretvaranje hrane u energiju. U nastavku ćemo se pobliže upoznati sa brojnim funkcijama ovog vitamina, kako ga koristiti u formi suplementa a koju funkciju ima u preparativi.
Biotin [ da li je zaista tako dobar za kožu, kosu i nokte ]
Biotin vitamin topiv u vodi i dio skupine B vitamina – kompleksa ključnih nutrijenata za zdrav metabolizam, nervni i probavni sistem te srčane funkcije. On u tijelu djeluje kao koenzim potreban za metabolizam masnih kiselina, aminokiselina i glukoze. To znači da, kad jedemo namirnice koje su izvor masti, proteina i ugljikohidrata, mora biti prisutan i vitamin B7 kako bi preradio i upotrijebio te makronutrijente za stvaranje energije neophodne za obavljanje fizičkih aktivnosti, ali i za pravilno fiziološko funkcioniranje tijela. Ali biotin je i nutrijent koji nam pomaže da zadržimo mladolik i svjež izgled jer ima važnu ulogu u održavanju zdravlja naše kose, noktiju i kože. Ustvari, biotin je zbog toga dobio i nadimak vitamin H, prema njemačkim riječima Haar and Haut, što znači kosa i koža.
Vitamin B7 tj. biotin pomaže u rastu i održavanju dobrog zdravlja tkiva te u izgradnji i obnavljanju mišića. Kada dođe do pucanja tkiva ili mišića, vitamin B7 (uključujući i ostale vitamine iz B skupine) pomaže u rastu i obnavljanju oštećenja. Biotin pomaže i u smanjenju upale koja za posljedicu može imati bol u mišićima i zglobovima ili otežano kretanje. Biotin igra veoma bitnu ulogu u funkciji imuniteta – ključan je za proizvodnju bijelih krvnih ćelija. A za bijele krvne ćelije (ili bijela krvna zrnca se smatraju odbrambenim mehanizmom u našem organizmu. Uz taj podatak bih dodala da zdrav mikrobiom (crijevna mikroflora) proizvodi biotin. Spominjala sam u više tekstova koliko je zdravlje crijeva i želuca važno za ne samo našu kožu, već i cjelokupni organizam. Naš je želudac domaćin izuzetno velikom broju bakterija a po pitanju nivoa energije, raspoloženja pa i tjelesne težine – te bakterije vode glavnu riječ.
I znam da je pojednostavljeno ali podijeliti ćemo te crijevne bakterije na dobre i loše – u svakom slučaju su obje vrste neophodne za optimalno želučano zdravlje. U tom svijetu, balans je ključan. Disbalans bi značio da “loše” bakterije su brojčano nadjačale one “dobre” bakterije, a to je momenat kada problemi nastaju. Faktori u načinu života poput manjka sna, previše prerađene hrane, šećera pa i hronični stres mogu da budu razlog narušenog balansa o kojem sam pisala. A kada je rijč o biotinu u želucu i crijevima, tu postoji zanimljiva simbiotska poveznica. U biti, crijevne bakterije proizvode biotin. A također biotin konzumiraju bakterije u debelom crijevu. Ponovo, i po pitanju biotina te njegovih nivoa, balans je ključan. Ovo nam daje još jedan razlog da se brinemo o zdravlju probavnog sistema.
U organizam biotin je najpoželjnije unositi putem hrane, a još jedna njegova dobra karakteristika je neosjetljivost na zrak, toplinu i svjetlo tako da hranu možemo čuvati i pripremati na razne načine bez gubitka biotina. Brojne namirnice sadrže biotin ali se može reći da biotinom ipak najviše obiluju: bubrezi, jetra, jaja (pogotovo žumance), kravlje mlijeko, mliječni proizvodi (mlijeko, sir, puter), pileće meso, pivski kvasac, hljeb, morska riba bogata omega-3 masnim kiselinama kao što su tunjevina, skuša, losos, haringa, avokado, gljive, mrkva, leća, karfiol, orašasti plodovi, mahunarke, cijelo zrno pšenice, pšenične klice, ječam, neglazirana riža, čokolade, banane.
Pošto je biotin topiv u vodi, eventualni višak ili neiskorištena količina izlučuju se putem urina pa zato ne dolazi do stvaranja zaliha u organizmu i ustvari je vrlo teško unijeti previše biotina u organizam. Što se tiče eventualnih nuspojava predoziranja, zanimljivo je kako se pokazalo da čak i ako se biotin uzima godinama u visokoj dozi od 60 mg dnevno, ne uzrokuje nikakve nuspojave pa je utvrđeno da nije potrebno određivati gornju granicu dopuštenog dnevnog unosa. U slučaju da zaista nastane manjak biotina u organizmu, mogu se javiti simptomi poput suhe i nadražene kože, ispadanja ili pucanja kose, manjka energije i hroničnog umora, probavnih problema, oštećenja živaca, promjena u raspoloženju, trnaca u udovima ili slabljenja kognitivnih sposobnosti.
Biotin i njegova uloga u njezi kože
Obično se uzima kolagen u za njegu kose, kože i noktiju – pisala sam i o njemu na blogu (klik!). Međutim, što se tiče obogaćivanja prehrane suplementima, sve ukazuje na to da vitamin B7 zaista može biti efikasan za kožu, kosu i nokte. Dvostruka slijepa studija koju su proveli Ablon Institutu za istraživanje kože i Univerzitetu Kalifornija pokazalo je da je uzimanje biotina dovelo do značajnog rasta kose kod žena s privremenim problemom istanjivanja kose. A neki naučnici smatraju kako postoje indicije da biotin može biti od pomoći u liječenju osipa kože kod malih beba, takozvanog seboroičnog dermatitisa ili tjemenice. Ovo je podatak koji vjerujem da može biti koristan i odraslim osobama koje pate od seboreje, o kojoj sam pisala na blogu ranije (klik za članak). Suplementacija biotinom također pomaže kod liječenja ispucale kože u uglovima usta te brojne osipe.
Spomenuli smo istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Kalifornija ali nije jedino – postoji cijeli niz studija koje su ukazale da biotin pomaže ženama koje se suočavaju sa tanjenjem kose. Korak dalje, dokazana je direktna povezanost između manjka biotina i alopecije. Stanje u kojem imunitet prekomjerno reaguje i sam sebe napada, što rezultira privremenim ili permanentnim gubitkom kose se zove alopecija. Naučnici su eksperimentisali u kliničkom istraživanju kako bi dokazali poveznicu između bakterija koje u crijevima proizvode biotin sa gubitkom kose. U slučaju krhkih i lomljivih noktiju, biotin je također od pomoći. Jedno sitraživanje je ukazalo da je suplementacija biotinom bila efektna u 91% učesnika istraživanja – pomogla im je da nokti budu zdravi i jaki. Generalno se smatra da suplementacija biotinom smanjuje pojavu listanja noktiju te jača nokatnu ploču, čineći je debljom.
Zašto se koristi u preparativi? Najčešće se koristi zbog toga što poboljšava hidrataciju a kosi podari , volumen, sjaj te je lijepo zaglađuje. Unaprijeđuje teksturu krema i pretpostavljam da je njegovo prisustvo iz toga razloga pridodato jednom novom proizvodu u mom preparativnom arsenalu. U pitanju je Olival Mikroeksfolijant sa 1% salicilne kiseline i vitaminom H – zvijezdom današnjeg članka. Otkako sam ubacila retinol u rutinu, smanjila sam korištenje kiselina kako bih prvenstveno mogla upratiti djelovanje samog retinola ali i da bih izbjegla eventualnu iritaciju (s obzirom da mi je koža osjetljiva). Danima kada ne koristim retinol (o kojem ću pisati u jednom od narednih članaka), odlučujem se za Olival Mikroeksfolijant.
Mikroeksfolijant je ono što bih nazvala multitaskerom – piling koji spaja hemijsku i mehaničku eksfolijaciju. Temeljen na 1% salicilne kiseline, zrncima ricinusovog voska, vitaminu H (biotinu) i alantoinu, Mikroeskfolijant dubinski čisti pore, ujednačava boju tena te potiče glatkoću i sjaj. U kontaktu s vodom, prah stvara gustu, kremastu pastu za dubinski piling koji uklanja odumrle stanice kože i priprema je za rutinu njege. Koristi se tako što na mokre dlanove nanesete malu količinu praha (pola kafene kašike), lagano protrljate i umiješate, a dobivenu pastu nježno umasirate na lice. Nakon 2 do 3 minute obilno isperete mlakom vodom i ovako se može koristiti do 3 puta sedmično.
Pošto Mikroeksfolijant koristi salicilnu kiselinu, biotin je dodatak koji hidrira kožu. Podsjetimo se, beta hidroksi kiselina je organska, prirodna kiselina koja je ili biosintetizirana ili ekstrahirana iz kore vrbe. Ustvari, ona je derivat Aspirina i također je poznata i kao BHA odnosno salicilna kiselina. Funkcioniše kao eksfolijant, protuupalno i antiseptički. Konkretno, radi tako što pilinguje kožu – čini da se epiderma (gornji sloj kože) lakše i brže ljušti. To automatski daje mjesta rastu novih ćelija. Razlikuje se od alfa hidroksi kiselina (koje su topive u vodi) jer su beta hidroksi kiseline (i njihovi esteri) topivi u lipidima tj. ulju. Salicilna uz to što pilinguje površinski sloj kože, prodire dublje unutar epiderme te također pilinguje mrtve ćelije i višak sebuma koji se nakuplja unutar pora. Iz ovih razloga se BHA često koriste u tretiranju mitesera, komedona i akni. Dok neki eksfolijanti mogu izazvati iritacije, salicilna kiselina ćini upravo suprotno tako što umiruje iritaciju. Tako se ponaša zato što dijeli sličnu hemijsku strukturu kao i Aspirin, poznati protuupalni analgetik. Zbog ovih prilično čudesnih svojstava je salicilna kiselina sasvim okej i za osobe osjetljive kože.
