Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]

Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]

U prosjeku provodimo ogromnu količinu vremena sjedeći u zatvorenom prostoru – na poslu, kod kuće, kada izađemo sa društvom obično smo na kafi u zatvorenom kafiću. Osim što smo u zatvorenom prostoru i ne krećemo se – onaj kratki period i put koji prelazimo i provodimo vani, provodimo okruženi zgradama, cestama i autima. Sigurna sam da svako od nas ima negdje u svom umu prisutnu činjenicu da, iako moderni život izgleda na ovaj način, u ljudskoj prirodi je da žudimo za zelenilom, pluća nam traže čist zrak a oči plavetnilo i zelenilo da se odmore. Više je nego poznato da nam priroda prija, da utiče pozitivno na nas na bezbroj načina. I to je jedna od činjenica sa kojima je ljudsko društvo upoznato stoljećima – iako nam je realnost dosta drugačija. 

Zvukovi šume, miris drveća, sunčeve zrake koje se prelamaju kroz lišće, svježi zrak – sve nam ovo donosi olakšanje. Sve ove male ali prijatne stvari, kada nam sačinjavaju okruženje, pomažu da se opustimo i da jasnije razmišljamo. Vrijeme provedeno u dodiru sa prirodom popravlja raspoloženje, daje nam energiju i vitalnost, osvježava i podmlađuje. Iako moj rad u smjenama ne dopušta rutinski vikend kao vrijeme samo za sebe, Ado i ja nastojimo da što češće provodimo vrijeme izvan grada – u prirodi. I tokom tog vremena naši mobiteli su isključeni. A tih par sati je poput nekog lijeka, kako za dušu tako i za tijelo. Brojna istraživanja su pokazala da vrijeme provedeno na otvorenom ojačava tijelo i um. Ako ste ikada bili u šumi, ako ste slušali cvrkut ptica i posmatrali prelamanje sunčevih zraka kroz lišće, onda ste već učestvovali u jednoj od najboljih stvari koju možete učiniti za svoju dobrobit. Čak i doktori preporučuju takozvano “forest bathing” (šumsko kupanje), poznato kao japanska Shinrin-yoku praksa – u svrhu protuteže haotičnom urbanom načinu života.

Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]

Iako je mnogima asocijacija brzo hodanje ili penjanje tokom boravka na planini ovdje se ne radi o  klasičnoj vrsti vježbe (poput džogiranja, penjanja i sl.). Japanska Shinrin-yoku praksa se bukvalno odnosi na provođenje vremena u prirodi, te osjet prirode koja nas okružuje putem čula vida, sluha, okusa, mirisa i dodira. Shinrin-yoku je poput mosta koji nas povezuje sa samom prirodom tako što joj se otvaramo preko svojih čula. A nešto tako jednostavno, što bi smatrali urođenim u našoj prirodi je postalo izazov jer nikada nismo bili udaljeniji od prirode i prirodnog svijeta kao što smo danas. Procjenjuje se da će do 2020. godine 66% svjetskog stanovništva da živi u gradovima. A već sprovedene studije ukazuju da provodimo gotovo 93% vremena u zatvorenom prostoru.

Šta je japanska Shinrin-yoku praksa [ forest bathing ]

Shinrin na japanskom znači “šuma” a yoku znači “kupanje/ kupka”, što ne znači doslovno kupanje u šumi već radije kupanje u njenoj atmosferi, upijajući šumu i prirodu preko osjetila. Shinrin Yoku (森林 浴) – originalno iz Japana, je praksa koja je prisutna još od 1980. te je integralni dio zdravstvene zaštite zbog jasnih dobrobiti koje pruža. U Japanu postoji mogućnost i da se osoba trenira na univerzitetu da postane šumski medicinar, pošto tamo postoje i organizovane posjete šumskim predjelima tokom kojih manje grupe ljudi predvodi jedan takav stručnjak. Tokom posjete se akcenat stavlja na laganu šetnju, da je čovjek svjestan svog okruženja, da obraća pažnju na sitnice i detalje oko sebe. Nema nekog konkretnog plana niti , recimo, 10 koraka kako se pravilno radi japanska Shinrin-yoku praksa. 

Koliko sam shvatila, uloga vodiča jeste da ljude podjeća kako se trebaju opustiti, da to nije takmičenje, da se osluškuje zvuk koji pravi potok ako protiče kroz šumu, da se oslušne cvrkut ptica, da se pažnja obrati na disanje, da se dodirne kora drveća – sve po osjećaju. Možete radi nešto ako imate za tim želju, a možete da ne radite ništa. Ovo se svakako može protumačiti kao jedno meditativno iskustvo. Možete ići sami, u paru ili manjoj grupi. I mislim da nema ništa čudno niti otkačeno u ovom konceptu – ljudi su očigledno prepoznali potrebu za svjesnim opuštanjem psihe i tijela u današnjem vremenu i načinu života. Jedino me rastužuje pomisao da nam neko to treba reći, ukazati i napominjati nas ili organizovati jednostavan odlazak u prirodu. 

Kako boravak u šumi utiče na naše tijelo i psihu

Djelimično djeluje na podsvjesnom nivou. Šumski zrak po automatizmu udisanja, je raskošan i obogaćuje nas. Tlo preko kojeg se krećemo nam trenira balans. Ali tu je i svjesna percepcija – a za to je potrebno biti na pravom mjestu i “isključen” od sve elektronike. Drveće “kupi” plemeniti gas radon preko podzemnih voda. Potom se on kreće do površine lišća. Iz ovog razloga je veća koncentracija negativnih jona u zraku koji povoljno utiču na raspoloženje. Neki navode da mogu olakšati depresiju do određene mjere. Čula su nam opuštena u prirodi – zelenilo, prostranstvo, oblici – sve doprinosi osjećaju relaksacije. Šumski zrak je također bogat kisikom koji dodatno potiče osjećaj sreće u nama.

Šumski teren jača kardiovaskularni sistem te nam pomaže istrenirati balans. Zašto? Iz razloga što površina šumskog tla nije ravna poput ceste. U šumi pješke prelazimo preko granja, korijenja i kamena. Šumski putevi su trodimenzionalne trake za vježbanje koje stimulišu nogu i gluteus. Šumsko tlo može biti sklisko, mekano ili nestabilno. Zbog toga nam je svaki korak svjesno napravljen, a ne po automatizmu. Ljudi koji žive u gradovima su priviknuti na nijanse sive. Međutim, ovo je slučaj tek posljednjih cca 150 godina. Stotinama hiljada godina unazad  smo boravili u prirodi. Fraktalne formacije šumskih oblika prave kontrast geometrijskim linijama urbanih građevina, što predstavlja odmor za oči. Po pitanju evolucije, život u šumi i na livadi nam je u krvi tako da, kada god provodimo vrijeme u prirodi, naše tijelo je prepoznaje, što rezonira u našem umu a naš cijeli organizam se zauzvrat relaksira. 

Da li se primjetili kako zrak dobro miriše u šumi? Taj čarobni miris je prisutan zbog eteričnih ulja drveća, koje upijamo preko kože i dišnih puteva. To ojačava i aktiviše naš imuni sistem. Što je raznovrsniji biodiverzitet jedne šume, to ima bolji učinak na naš organizam. Mikroorganizmi iz mahovine, lišća, korijenja, tla zajedno formiraju mikrobiom. Skupa sa esencijalnim uljima mi apsorbiramo ove mikroorganizme. Phytoncide (dobra bakterija koju drveće otpušta) ima balansirajući efekat na ljude te je također korištena u prirodnoj medicini. Šumski zrak je također bogat sekundarnim bioaktivnim biljnim supstancama (terpene). Inhaliranje ovog hranljivog zraka je izuzetno blagotvorno za naš imunitet.

Fitoncidna snaga

Phytoncide je neprocjenjiv dar iz biljaka za okolinu, koja ima najkorisniji učinak na cijelo naše tijelo. Jednostavno rečeno, fitoncid je biološki aktivna tvar koja uništava štetne mikrobe koji dovode do razvoja ozbiljnih patologija (tuberkuloza, tifus, dizenterija i druge zarazne bolesti). Takve ljekovite tvari tvore sljedeće biljne vrste: 

  • listopadne – bagrem, hrast, topola, breza, ptičja trešnja
  • četinari – smreka, jela, bor, smreka
  • egzotično – šimšir, citrusi, čempres
  • ljekovite biljne vrste – kamilica, aloe, stolisnik, kadulja, kopriva, konjsko kopito i drugi. 

Posebno štetne za mikrobe su one biljke koje smo koristili u našim jelima kao začine. To su svima poznati crveni luk, bijeli luk, crvena paprika, senf, hren. Nije loše unositi i paradajz, repu, mrkvu, peršun i celer. Ali to nisu sve pozitivne osobine fitoncida. Te tvari mogu aktivirati većinu procesa u našem tijelu, prilagoditi rad probavnog trakta i normalizirati sastav crijevne mikroflore. Nevidljivo oružje Phytoncide je tvar koju biljka izlučuje za samoobranu. Uz njegovu pomoć, ona se nosi sa štetnim djelovanjem insekata, gljivica i bakterija. Fitoncidi su kompleks antimikrobnih tvari koje se sastoje od snažnih hemijskih spojeva (aldehidi, eteri, alkoholi) koji mogu suzbiti razvoj mikroorganizama ili ih potpuno uništiti.

Nema boljeg klima uređaja od drveća. Krošnja drveća pruža prirodan hlad pa je temperatura i do 7 stepeni Celzijusa niža od temperature u gradu. Veliko drvo može da ispari i 200 litara vode na topao dan. Tu je naravno i proizvodnja kisika ključna, kao i esencijalna ulja. Preporučljivo je da se uzima “zeleni lijek” u vidu boravka u šumi i prirodi kada postoje problemi sa spavanjem, depresijom, anksioznošću. Zelena boja ima protuupalno djelovanje – tako kaže psihologija boja. Umiruje nervni sistem, balansira srce i bubrege, jača imunitet. 

Suma sumarum, svi efekti na psihičko i fizičko zdravlje su opširni ukoliko provodimo vrijeme u prirodi. Pregled benefita;

– smanjenje hormona stresa (kortizol)

– aktivacija parasimpatičkog nervnog sistema (smirenje organizma)

– pozitivan efekat na psihu

– smanjen krvni pritisak

– stimulacija adrenalnog korteksa kako bi proizvodio više DHEA (supstanca za zaštitu srca)

– percepcija boli može biti umanjena

– jačanje imunog sistema

– protuupalno djelovanje

– smanjenje depresije, umora i iritabilnosti 

– stimulacija mišića nogu 

– povećana apsorpcija esencijalnih ulja i kisika iz zraka 

– poboljšano raspoloženje

– poboljšana koncentracija

– olakšanje za dišne puteve

Koliko je “dovoljno”?

U BiH 56,7% površine pod šumama pa zašto onda da ne iskoristimo taj zeleni potencijal, ponovo uspostavimo vezu sa šumom te svom organizmu učinimo uslugu. Ova jednostavna ali korisna rutina se može bazirati na 2-3 odlaska mjesečno na par sati. Tim ritmom bi se efekat ojačanog imuniteta mogao održavati na mjesečnoj bazi bez velikih troškova – samo je potrebno odvojiti svoje vrijeme. Ako je ipak, zbog posla ili nekih drugih razloga, teško organizovati odlazak u šumu – onda barem treba što češće odlaziti u obližnji park na 15 minuta. Sjesti na travu, šetati, odmarati – propustiti prirodu kroz svoje uši, oči, nos, usta, ruke i stopala. Kod nas je to nezamislivo ali kada god sam putovala, vidjela sam različite ljude da izuju obuću u parku i stopalima dodiruju tlo i travu. Automatski de-stress efekat. Ne moramo izmišljati ništa novo, nekada je dovoljno iskopirati provjerene stvari kako bi se osjećali bolje.

Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
Japanska Shinrin-yoku praksa
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
AdeZ
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]
Japanska Shinrin-yoku praksa [ terapeutski povratak u prirodu ]

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.


Looking for Something?