Ovaj članak sam zamislila kao neku generalnu rekapitulaciju toga šta su AHA i BHA, kako djeluju, zašto ih koristimo ali odgovaram i na par pitanja koja sam često znala pročitati u vezi njih. Ako ste početnik u sferi eksfolijacije kože kiselinama ili ako jednostavno želite saznati nešto više o njima, ono što ćete čitati u nastavku vam možda bude interesantno.
Ako sam se ikada susrela sa sumnjom oko korištenja kiselina u sklopu preparative, većinom se radilo o nepotpunom razumijevanju samog načina na koji funkcionišu a bilo je tu i malo zabrinutosti po pitanju “sigurnosti” njihovog korištenja. I vjerujem da sve potiče od same ideje da nešto što zovemo kiselinom sve do nedavno nismo mogli zamisliti da će biti dio svojevoljnih tretmana lica. Pojedini vjeruju da AHA i BHA za mehanizam djelovanja imaju skidanje sloja kože – odnosno, neki vjeruju da njihova upotreba tanji epidermu. Također, postoji jedna prilično “old school” struja koja vjeruje da kiseline tanje kožu jer se naše ćelije mogu izdijeliti jedan određeni broj puta prije nego umru, a kiseline taj proces ubrzavaju. Ponavljam, ovo su samo nečija vjerovanja – a ne i činjenice. Da ne spominjemo koliko je zbunjujuće pročitati da pojedinci vjeruju kako se kiselinama nanosi i oštećenje koži.
Tako da, iskreno, nisam ni iznenađena da su mnogi barem u jednom trnutku bili zbunjeni i da nisu više znali da li bi nastavili sa korištenjem kiselina u sklopu preparativne rutine. Prije nego počnete paničariti, idemo u kratkim crtama dotaći se kako kiseline zaista djeluju na kožu.
Kako AHA i BHA eksfolijansi djeluju
Alfa-hidroksi kiseline (AHA) su porodica kiselina koje se dobiju iz šećerne trske, mlijeka ili voća. Pet je tipova alfa hidroksi kiselina koje se najčešće koriste u kozmetičkoj industriji: 1. glikolna kiselina (ekstrakt šećerne trske), 2. mliječna kiselina (ekstrakt mlijeka), 3. jabučna kiselina (ekstrakt jabuke), 4. limunska kiselina (ekstrakt limuna) i 5. vinska kiselina (ekstrakt grožđa). Brojni istraživači su iznijeli pretpostavku da AHA funkcionišu tako što preopterećuju ćelije sa jonima kalcija, što dovodi do smrti ćelija – i samim time do “forsirane” eksfolijacije.
Beta-hidroksi kiseline (BHA) se dobiju iz kore vrbe ili lišća zimzelenih biljaka. Postoji samo jedna BHA a to je salicilna kiselina, ali derivati poput betaine salicylate također mogu imati sličan efekat. BHA djeluju tako što omekšavaju i razgrađuju “ljepilo” koje drži naše ćelije kože zajedno. Kada su te veze oslabljene, mrtve ćelije kože se lako skidaju, otkrivajući novu mladu kožu ispod.
Obje, AHA i BHA, eksfoliraju površinu kože ali BHA imaju dodatnu sposobnost da duboko ulaze u pore. I imajući taj dublji pristup, eksfoliraju podstavu pora, što olabavlja začepljenja i omogućava ulju da lakše izađe (zbog toga su i odličan tretman za akne).
Da li AHA i BHA mogu stanjiti kožu?
Treba znati ugrubo da su dva osnovna sloja kože epiderm i derm. Činjenica jeste da AHA i BHA tanje kožu ALI radi se samo o površinskom sloju epiderme, koja se sastoji od mrtvih ćelija. Ovaj sloj se još naziva kornealni sloj – stratum corneum tj. mrtve, keratinizovane ćelije koje se postepeno odstranjuju perutanjem. I u ovom slučaju se tanjenje površinskog sloja koće dobra stvar, jer to znači da kiseline rade svoj posao uklanjajući mrtvu kožu. A kada je epiderma generalno u pitanju, kao i derma ispod nje, upotreba kiselina ne utiče negativno na njih. Postoje čak indicije da ako kiseline išta čine, to je da ova dva sloja čine debljima. A sve ovisi od koncentracije kiselina.
Pri tipičnim niskim koncentracijama (procentima) kiselina koje su u komercijalnoj prodaji, AHA i BHA nemaju sposobnost da epidermalnu debljinu mijenjaju u bilo kojem smislu. Pri višim dozama, AHA i BHA mogu dovesti do zadebljanja epiderme. Ovo istraživanje navodi da 50% glikolna kiselina dovodi do tanjenja stratum corneum površinskog sloja, poboljšanje na granularnom nivou i epidermalno zadebljanje. Ova studija zaključuje da upotreba 25% glikolne, mliječne ili limunske kiseline dovodi do cca 25% povećanja debljine kože. Što se tiče BHA, ova studija je dovela do zaključka da 30% salicilne kiseline je povezano sa zadebljalim epidermalnim slojem.
Kiseline imaju efekat da čine dermu debljom, a to je sloj tkiva ispod epiderme, gdje se vlakna kolagena i elastina nalaze. Ovo istraživanje navodi da AHA potiču dermalne promjene koje uključuju povećanu proizvodnju kolagena. A ovo istraživanje je pokazalo da salicilna kiselina potiče značajno povećanje debljine kolagena i elastina.
Hayflickov limit i teorija ćelijske diobe
Vrijeme je i da se dotaknemo teorije koja izaziva zbunjenost. Hayflickov limit kao teoriju ćelijske diobe je začeo anatom Dr. Leonard Hayflick, tokom 1906-tih. On je iznio teoriju da ljudske ćelije imaju kapacitet da se dijele otprilike 50 puta prije nego počnu propadati i dođe do njihove smrti. Ovom logikom, bilo koja vrsta eksfolijacije bi bila loša stvar jer imamo samo određeni set ćelija kože i kiselinama ih iscrpljujemo ubrzano, mnogo brže nego bi se perutale prirodno (bez stimulacije). I rezultat bi u tom slučaju bila tanka, slaba koža koja je brzo ostarila. Drugim riječima, upotrebom kiselina bi žrtvovali zdravlje kože kako bi ona trenutačno lijepo izgledala.
Srećom, Hayflickov limit je kao teorija opovrgnut.
Hayflickov limit je bio baziran na samo jednoj vrsti ćelija, fibroblastu pluća. I tokom osmatranja kulture ovih ćelija je primjećeno da brzo propadaju. Ali drugi istraživači su mijenjanjem samo jednog faktora izazvali drastično produženje životnog vijeka kulture ćelija. Koristeći nižu, prirodniju koncentraciju kislina, ćelije su dobile još 20 dodatnih dioba. Dodajući niacina, dobile su još 30 dioba. Dodajući vitamin E, još 70 dioba. Deatljnija analiza rasta ćelija kože u dubljem sloju kože je pokazala da se ćelije tu dijele barem 10,000 puta tokom normalnog životnog vijeka, a slični procesi se dešavaju u sluznici probavnog trakta.
Drugim riječima, nećemo ostati niti ćemo istrošiti svoje ćelije kože.
Za ovakav zaključak Ray Peat, PhD navodi više od 40 naučnih radova kao svoju referencu.
Zaključak
Upotreba kiselina ne izaziva tanjenje kože, ali njihova zloupotreba može dovesti do takvog zaključka. Ukoliko ne koristite kiseline prečesto i ako ih ne koristite u previsokim koncentracijama, onda nema razloga za brigu jer, kao i sve u životu, nije dobro pretjerivati sa bilo čime. Nije poenta oštetiti površinski stratum corneum sloj a znati ćete da ste ga oštetili ako je koža zategnuta, iziritirana. Samim tim je ranjiva i osjetljivija je na bakterije i stresore iz okoline.
Zato je od izuzetne važnosti da se odabere blaga, niska doza kiselina i da se od samog početka prati napredak i reakcija kože na njih. Ekstremno crvenilo, perutanje i osjetljivost nisu dobra stvar i ja generalno uvijek ću preporučiti upotrebu BHA ili veoma blagih AHA poput bademove, azelaične ili mliječne kiseline, kako bi se iritacija izbjegla.
Počela sam upotrebljavati kiseline prije par mjeseci i to u losionu P50W Biologique Recherche. Namijenjen je osjetljivoj koži. Njegov sastav su Poly Alpha Beta Hydroxy Acids Complex, Horseradish, Capsicum, Arnica…
Mnogo mi znači tvoje mišljenje, pa te molim da kažeš šta misliš o ovom sastavu. Hvala ti ❤
Autor
Draga moja, prije svega se želim zahvaliti na povjerenju 🙂
Što se tiče P50W losiona-tonika, reći ću ti da ga lično nisam isprobala – iako sam bila veeeoma blizu kupovine jednog primjerka dok sam bila u Zagrebu. Možda se ipak ispravim jer nakon te “umalo” kupovine, proučila sam mu sastav i prema svemu što sam primjetila, mislim da je ovo jedan od onih kultnih proizvoda koji bi mogli biti vrijedni silnog hype-a.
Znam da postoje 4 verzije ovog losiona ali obratimo pažnju na P50W verziju koja tebe zanima.
Ono što bi moglo biti potencijalni iritans su kiseline i sumpor – samo ću reći da se za perioralni dermatitis i seboreju preporučuju proizvodi sa sumporom tako da je to sigurno individualna stvar. Možda ga neko ne podnosi dobro ali meni ne bi predstavljao problem.
Sodium benzoate je možda diskutabilan ali mislim da je olakšavajuće što je na kraju liste sastojaka.
U P40W se nalazi Gluconolactone – blaža vrsta kiseline od glikolne.
Tu je i mliječna kiselina (lactic) koja je krasna za osjetljivu kožu, te nešto manji udio salicilne.
Jbučna kiselina je stabilizator te ako miris nije primjetan, zaista ne vidim razlog da joj se protivimo ako može već da zamijeni alkohol i radi svoj posao kako treba.
Činjenica i da sadrži niacinamide je veliki plus.
Ne sadrži alkohol, ni glikolnu kiselinu.
Sve u svemu, čak i bez testiranja, mogu reći da mi se ovaj losion čini solidnim te ne vidim razlog da ga ne nastaviš koristiti.
Šta misliš o Ducray Keracnyl serumu? Ovo je sastav: https://www.oktal-pharma.hr/hr/zastupstva/ducray/keracnyl-linija/keracnyl-serum
Btw post je odličan, volim detaljne, no BS članke sa citatima naučnih istraživanja 🙂
Autor
Hello Melisa!
Upravo sam mu analizirala sastav i ne čini mi se loše. Ja bih ga isprobala sada kada mi je koža u korektnom stanju ali da je osjetljiva možda bih ga preskočila – a reći ću i zašto. Znači, u samom vrhu sastojaka mu je azelainska kiselina, potom glikolna kiselina a tu je ocatna tj. sirćetna kiselina. Parfem je relativno visoko u sastojcima a niacinamide (koji bi eventualno smirio kožu) je na samom kraju liste sastojaka.
Znači, ovisno o stanju i tipu kože – ako je koža veoma osjetljiva i reaktivna, onda ne. Radije bih išla pojedinačno sa azelainskom kiselinom u njezi a po potrebi i mogućnosti, glikolnom. Međutim, ako je koža otporna i možda već navikla na neke od navedenih sastojaka – ovaj serum mi djeluje kao ok opcija. Ne znam kakav je “u akciji” ali ovako na papiru, djeluje korektno za taj novac (cca 40KM). Jer toliko bi došlo i pojedinačno kupovanje TO azelainske, glikolne, niacinamida i možda njihova basic hidratantna.
P.S. no BS članke i lično preferiram ❤ Hvala ti 🙂