Sve što ste željeli znati o radu u noćnim smjenama

Sve što ste željeli znati o radu u noćnim smjenama

Vec jako (zaista jako) dugo vremena konstantno dobijam upite da napravim post o svom poslu. Clanci koje ste mogle citati na blogu poput rubrika ’Clouds 101’ (u ovim postovima pisem o odredjenim vrstama oblaka, nacinu na koji se formiraju itd.) ili rubrike ’Meteorological Phenomena’ (kroz koju pokusavam demistifikovati odredjene meteoroloske fenomene poput mjeseceve duge, suncevih stubova itd.) – ovakvi tekstovi zasigurno odaju dojam da je autorka bloga meteorolog. Naravno, tu imate i trag u nazivu bloga sto je bilo prilicno ocigledno. I zaista jesam u meteoroloskog struci no moj se posao ne sastoji samo od promatranja neba, brojanja oblacica poput ovcica u snovima i uzivanju u prirodi.

Posto moje radno vrijeme traje 12h i podijeljeno je u dnevne i nocne smjene, ta cinjenica automatski cini moj posao utoliko drugacijim od standardnih poslova po klasicnom administrativnom vremenu. Ovi postovi (da, biti ce ih vise!) koje cu pisati tokom narednih sedmica imaju za svrhu da vama (mojim citateljicama i citateljima) priblize rad u smjenama a pogotovo nocni rad i kakve efekte takav nacin zivota ima na ljude. Jer zaista se radi o specificnom nacinu zivota koji zahtjeva potpuno prilagodjavanje svih aspekata jedne individue radnim satima. Vjerujem da ce podizanje svijesti i informiranje ljudi olaksati stvari kako smjenskim radnicima, tako i njihovim porodicama, prijateljima itd. Pogotovo vjerujem da je ovo dobra ideja posto sve vise profesija i radnih mjesta zahtijeva i zahtijevati ce smjenski rad. Mislim da bi ovo mogla biti interesantna tema koju cu podijeliti u pet ili sest nastavaka koje cete moci citati pod nazivom ’Prirucnik za nocne smjene’.

Kako bi zapoceli temu, ovaj put cu spomenuti neke osnovne cinjenice za koje vjerujem da je bitno znati kako bi imali neku zajednicku, pocetnu osnovu. Danas cemo se fokusirati na zdravstvene efekte i rizike koje sa sobom nosi nocni rad. Rad u nocnim smjenama (poznatim i kao “graveyard shifts” lol) je tezak. Spavati kada sunce izadje (dan) i raditi kada sunce zadje za horizont (noc) ce se opasno poigrati sa redoslijedom spavanja – no ovakav poremecaj moze da utice na mnogo toga osim na san. Ljudi koji rade u nocnim smjenama su izlozeni velikom riziku obolijevanja od sirokog dijapazona hronicnih bolesti.

Rad nocu remeti cikardijski ritam (tzv.ritam prirode) koji je u biti unutarnji sat koji pomaze regulisanje metabolizma, hormona i ostalih bioloskih procesa. Nasim cikardijskim ritmom velikim dijelom upravlja sunceva svjetlost. Samim time, kada spavate tokom dana, u potpunosti nastaje haos u organizmu sto vodi do manje sna i manje odmora. Smjenski radnici iznova demonstriraju da uopsteno dobijaju jedan do tri sata sna manje u toku perioda od 24h u odnosu na ljude koji ne rade nocu. Takodjer je san koji imaju isprekidan i slabijeg kvaliteta. Na to dodajte cinjenicu da ostajanje budnima tokom noci i forsiranje sna tokom dana utjece na izlucivanje mnogih hormona i hemikalija tako da je i ovaj poremecaj djelimicno dio problema. Manjak sna i hormonalni poremecaj izlazu nocne radnike povecanom riziku obolijevanja od gozajnosti, raka prostate kod muskaraca a raka dojke kod zena, ulkusa/cira, komplikacija tokom trudnoce, dijabetesa i srcanih oboljenja.

Jedna od najizrazajnijih poveznica je upravo veza izmedju nocnog rada i raka dojke. Istrazivanje iz 2012. objavljeno u zurnalu Occupational and Environmental Medicine tokom kojeg je ispitano 18,500 Dankinja koje su radile nocu u periodu izmedju 1964. i 1999. godine je dovelo do zakljucka da je rad nocu kod zena povecao sansu za obolijevanje od raka dojke za 40% (!).  Takodjer je prisutan povecan rizik od dijabetesa kroz nocni rad – istrazivanje iz 2013. takodjer objavljeno u zurnalu Occupational and Environmental Medicine je pokazalo da nocni rad nosi 9% vecu sansu za oboljevanje od dijabetesa, ponajvise zbog nezdravih prehrambenih navika i promjena koje prate nocni rad. Drugo istrazivanje koje je takodjer objavio zurnal Occupational & Environmental Medicine sprovedeno je na preko 3,000 ljudi nastanjenih u Francuskoj od kojih je polovina radila u smjenama. Ono koji su radili nocu (bilo u tom trenutku ili nekada u proslosti) su imali losije rezultate u testiranju pamcenja, brzine procesiranja informacija i uopstenog mozdanog kapaciteta u odnosu na ljude koji su radili normalno radno vrijeme. Takvi losiji rezultati su ostajali prisutni te su se pogorsavali kod osoba koje su radile nocu 10 godina i duze. Naprosto ti ljudi su iskazivali losije pamcenje u odnosu na ljude koji rade danju. Takodjer su kod njih zabiljezeni takvi kognitivni deficiti koje su sprovoditelji istrazivanja usporedili sa mozgom koji je stariji 6,5 godina (nego sto uistinu jeste). Nakon pauze od nocnog rada od pet godina, kognitivne sposobnosti su se vratile na normalan nivo osoba koje ne rade u nocnim smjenama. Iako ovo istrazivanje nije uporedilo strukturu mozga ucesnika, manje istrazivanje iz 2001. godine je ukazalo da stjuardese/stjuardi koji su hronicno umorni od mijenjanja vremenskih zona imaju fizicki umanjen slijepoocni rezanj. Smjenski radnici  koji spavaju danju isto tako pate od manjka vitamina D i skloniji su poremecajima metabolizma – ipak, poremecaj cikardijskog ritma ima najznacajniji utjecaj.

Nocne smjene ne ostavljaju samo fizicki trag vec imaju i psiholoske, emocionalne efekte na radnike. Kada radite nocu, javlja se osjecaj nemira – kao da stalno hodate uokolo pod dzet-lagom (umor od mijenjanja vremenskih zona). Osjecate znacajan pad koncentracije sto je veliki problem posto dosta poslova koji se rade nocu zahtijevaju visoku preciznost stoga umanjene kognitivne sposobnosti itekako mogu da se odraze na funkcionalnost na radnom mjestu. U okviru Istrazivanja iz 2012. godine objavljenog u zurnalu Academic Emergency Medicine sprovedeni su brojni kognitivni testovi nad ljekarima prije nocne smjene i nakon obavljene nocne smjene. Jedan od tih testova se fokusirao na to koliko rijeci mogu da zapamte. Istrazivanje je otkrilo da su ljekari nakon nocne smjene mogli zapamtiti dosta manje rijeci u odnosu na ljekare koji su radili danju. Takodjer je prijavljena losa kvaliteta sna.

Nocni radnici imaju povisene nivoe stresa sto samo po sebi vuce dosta problema. Ocigledno da necemo dobro raditi ako smo pod stresom. Nocni radnici su prijavili i sklonost anksioznosti, depresiji te probleme u licnim odnosima tj u privatnom zivotu. Na kraju se stvar svodi da smo na odredjeni nacin “odsjeceni” od prijatelja i porodice tako da se osjecamo i dosta izolirano. Raspraviti cu oba aspekta na koji nocne smjene uticu (fizicki i psihicki/emotivni) sa vlastitog, licnog stajalista u narednim postovima. Sada sam zeljela da na samom pocetku predjemo neke cinjenice zajedno a kasnije ce postovi poprimiti nesto prisniji ton uz dodatak par smijesnih (i ne tako smijesnih) anegdota koje sam dozivjela. Isto tako cu zapisati i par savjeta kako lakse podnijeti nocne smjene i kako lakse napravtii tranziciju od posla u normalnu, funkcionalnu osobu po danu nakon nocne smjene. Takodjer cu vam pokazati svoj beauty kit koji imam za nocne smjene (dama se mora brinuti o sebi, ne?) a necu zaboraviti sve zaciniti sa par prigovora u vezi nekih situacija koje sam dozivjela tokom svih ovih godina rada u smjenama.

Nadam se da ce vas ovi postovi nekada nasmijati, mozda naucite nesto novo, mozda cete nakon njih imati vise razumijevanja spram ljudi koji rade nocu a ako razmisljate da se zaposlite na radn mjesto sa ovim specificnim radnim vremenom – drzim fige da ce vam ovi postovi pruziti bolji uvid u to cemu se mozete nadati, sta ocekivati (i da li je takav posao uopste za vas). Javite mi u komentarima sta mislite o ovoj ideji za postove? Saljem vam mnogo pospanih pozdrava 🙂

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *